Nakon stradavanja pirotehničara, supruga i djeca tražili po 270.000 kn, sud presudio - 70.000 kn Foto: Hurt Locker/Ilustracija

Nakon stradavanja pirotehničara, supruga i djeca tražili po 270.000 kn, sud presudio - 70.000 kn

vv | 3.9.2019. u 09:10h | Objavljeno u Crna kronika

Na ime naknade neimovinske štete koju trpe jer je njihov suprug i otac, pok. V. K., poginuo na radnom mjestu prilikom obavljanja redovitih radnih aktivnosti, Mungos razminiranje, tvrtka u vlasništvu Hrvatskog centra za razminiranje, dužna je supruzi i njihovoj malodobnoj djeci isplati po 70.000 kn sa zateznom kamatom od 8. veljače 2017. pa do isplate.

Nepravomoćna je to presuda varaždinskog Općinskog suda pred kojim su supruga i dvoje malodobne djece tražili po 270 tisuća kuna od Mungos razminiranja, kod kojeg je radio pokojni kao pirotehničar se dok u listopadu 2016. nije smrtno stradao prilikom razminiranja Zapadnog Psunja, i to od iznenadne eksplozije protupješačke rasprskavajuće mine PROM-1.

U odgovoru na tužbu Mungos razminiranja naveo je kako smatra pokojnog isključivo odgovornim za nastanak štetnog događaja i štete, budući da se poskliznuo i leđima pao na minu, uslijed čega je došlo do aktiviranja i eksplozije. Uz to, osporavao je i visinu zahtjeva jer navodi da su tužitelji putem police osiguranja, sklopljene između tuženika i osiguravajućeg društva za slučaj smrti radnika tuženika, primili ukupno 600.000 kn te da bi taj iznos svakako trebalo uračunat u eventualni iznos naknade štete.

Tužitelji su, međutim, istaknuli da nije relevantno za ovaj spor što su tužitelji putem police osiguranja primili spomenuti iznos jer je tuženik imao zaključenu policu osiguranja od nezgode (nesretnog slučaja), što je osiguranje osoba, a ne policu osiguranja od odgovornosti, odnosno policu osiguranja tuženika kao poslodavca od odgovornosti.

Dok je više svjedoka tijekom dokaznog postupka ukazivalo na tešku konfiguraciju terena, koji je bio vlažan i mokar, tužiteljica je posebno navela da joj je smrću supruga život stao, a gubitak oca je ostavio teške i trajne posljedice i na djecu, koja primaju mirovinu po pokojnom ocu, svako dijete oko 2.500 kn.

Prilikom određivanja visine neimovinske štete zbog smrti bračnog druga, odnosno oca, sud je primjenjivao čl. 1100. i 1101. ZOO-a, kao i orijentacijske kriterije i iznose za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete koju je donio Vrhovni sud RH na sjednici održanoj dana 29. studenog 2002. godine, gdje je kao iznos za gubitak bračnog druga navedeno 220.000 kuna, a za slučaj smrti roditelja također 220.000 kn. Međutim, radi izuzetno teških okolnosti ovog slučaja, sud je smatrao da je opravdani zatraženi iznos od 270.000,00 kn, odnosno ukupno 810.000 kn. No kako su tužitelji od tuženika putem osiguravajućeg društva i police osiguranja od nezgode primili svaki od 200.000 kn, sud je to uračunao u naknadu štete, sukladno dosadašnjoj sudskoj praksi tj. presudi Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 22. veljače 2006. Prema kojoj u slučaju kada se radi o osiguranju od posljedica nesretnog slučaja koje je ugovoreno kao osiguranje od odgovornosti oštećenik nema pravo kumuliranja odštetnog zahtjeva prema trećoj odgovornoj osobi, neovisno od njegovog prava na osiguranu svotu pa zato takvom oštećeniku treba uračunati naknadu koju je primio po osnovi osigurane svote.