Poduzetnici Dejan Slunjski i Danijel Martinčević priznali su krivnju za subvencijsku prevaru tešku nešto više od 160.000 eura te su im nakon nagodbe s Uredom europskog javnog tužitelja (EPPO) izrečene djelomično uvjetne i uvjetne zatvorske kazne, javlja Index.hr.
EPPO podigao optužnicu protiv triju osoba zbog malverzacije s EU fondovima
Dejan Slunjski, poduzetnik s varaždinskom adresom, osuđen je na dvije i pol godine zatvora, od čega šest mjeseci mora provesti iza rešetaka, dok mu je ostatak uvjetovan tako da idućih pet godina ne smije počiniti kazneno djelo. Uz to, izrečena mu je kazna prema kojoj u roku od četiri godine mora nadoknaditi novac stečen prevarom. Ako Slunjski u zadanom roku ne vrati sav novac, uvjetni dio kazne bit će opozvan i zamijenjen zatvorom, dok će se dug naplatiti prisilno.
Danijel Martinčević je osuđen na uvjetnu kaznu od 11 mjeseci s petogodišnjim rokom kušnje, a njegova tvrtka Gemelos mora platiti kaznu u iznosu od 7000 eura. Tvrtka GEMELOS upisana je kao jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću za usluge u ugostiteljstvu sa sjedištem na Trgu Matije Gupca 50 u Varaždinu.
Kako se doznaje na zagrebačkom Županijskom sudu, prvooptužena Jasminka Pečarić, nekadašnja bankarica u Komercijalnom centru Erste banke u Čakovcu, nije se nagodila te će joj presuda biti izrečena nakon suđenja u slučaju podizanja optužnice.
Njih dvojica vodili su tvrtku Dani građa j.d.o.o. još od studenog 2018., te su za nju od agencije HAMAG Bicro zatražili isplatu europskog novca. Radilo se o novcu iz financijskog instrumenta – ESIF Mali investicijski zajam, koji je bio financiran iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Dodjeljivale su se državne potpore male vrijednosti, no tvrtka koju su vodili Slunjski i Martinčević na njih nije imala pravo. Naime, uopće nisu radili ono što su prikazali u dokumentaciji, te su sredstva na kraju iskoristili nenamjenski, drugim riječima, spremili ih u vlastiti džep, izvješćuje N1.
Tako su u travnju 2019. Slunjski i Martinčević podnijeli zahtjev agenciji HAMAG Bicro za isplatu 47.740 eura. Tim su novcem, prema lažnoj dokumentaciji koju su priložili planirali od tvrtke Beatrice usluge kupiti građevinsku opremu i skele.
Jasminka Pečarić napravila je i ponudu za prodaju skele i druge građevinske opreme, a kada je HAMAG Bicro isplatio zajam uz subvencioniranu kamatu od 1,5 posto, novac je podigla s računa svoje tvrtke. Slunjski i Martinčević, te još jedan akter ove afere koji je u međuvremenu preminuo, dobili su tek manji iznos, od oko tri posto od ukupne cifre.
Kako bi prikrili prijevaru početkom 2020. čak su i uplatili jednu ratu za povrat zajma, no ubrzo nakon toga firmu su gurnuli u stečaj, pa je EU fond oštećen za nešto više od 45 tisuća eura.
Nakon izbijanja pandemije zatražili su i COVID-19 zajma za obrtna sredstva koji je bio financiran iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Uz zahtjev su priložili dokumentaciju o potrebi plaćanja dobavljača, te im je HAMAG Bicro na kraju odobrio 86.857 eura ovog zajma. Novac su vrlo brzo nakon isplate prebacili na račun tvrtke koju je također kontrolirala Jasminka Pečarić.
Slunjski je priznao i da je preko druge tvrtke, Gemelos j.d.o.o. izvukao još EU novca. Uvjerio je HAMAG Bicro da mu zajam treba za uređenje jednog lokala, pa mu je isplaćeno 48.907 eura. Isplaćeni novac Slunjski je podijeli sa svojim poslovnim suradnicima, no većinu iznosa, od gotovo 32 tisuće eura, ipak je zadržao za sebe.
