Nije u pravu privatna tužiteljica kad tvrdi da činjenični opis djela sadrži bitna obilježja kaznenog djela klevete, a u konkretnom slučaju ne može se raditi ni o kaznenom djelu uvrede. Budući da nisu utvrđene povrede zakona na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, valjalo je odbiti žalbu privatne tužiteljice kao neosnovanu i odlučit kao u izreci ove presude: odbiti žalbu privatne tužiteljice Božidarke Hajrulovski kao neosnovanu te potvrditi prvostupanjsku presudu.
Tri mjeseca u Münchenu pa doma
Zaključak je to tročlanog vijeća Županijskog suda u Zagrebu, koji je kao drugostupanjski sud odlučivao o žalbi protiv oslobađajuće presude, koju je glavnom i odgovornom uredniku Varaždinskih vijesti Ivici Kruhobercu izrekao Općinskog suda u Varaždinu, i to u ponovljenom postupku. Naime, Kruhoberca je već jednom prvostupanjski sud oslobodio od tužbe Hajrulovski, ali je ona uspjela žalbom dokazati da je manjkavo obrazloženje nepravomoćne presude pa je drugostupanjski sud naložio ponavljanje postupka, koji je sada okončan.
Hajrulovski, bivša članica HNS-a, ali i kandidatkinja na listi Zlatana Avara 2013., bila je jedina djelatnica Ureda za promociju i privlačenje investicija u Münchenu, koji je u listopadu 2015. otvorila Varaždinska županija, uloživši najmanje 250 tisuća kuna. Međutim, već u siječnju 2016. ured je praktički zatvoren, a Hajrulovski je vraćena u Varaždin. To su otkrila Varaždinske vijesti u članku “Tri mjeseca u Münchenu pa se vratila u Varaždin!?”, koji je bio i glavni povod za tužbu.
Hajrulovski je, naime, teretila Kruhoberca da je “dana 25. i 26. siječnja 2016., kao urednik, objavio na naslovnici Varaždinskih vijesti br. 3708 najavu: TEŠKO DO ULAGANJA, a uz to i njezinu fotografiju, koje je “neovlašteno otuđio s Facebook profila”, dok je u članku stajalo da joj je “Ured bio u stanu”, pri čemu je naveo “neistinite i uvredljive informacije, koje štete časti i ugledu”.
Prvostupanjski sud u članku, međutim, nije našao elemente klevete ni uvrede pa je dva puta je oslobodio Kruhoberca, što je sada u cijelosti potvrdio i drugostupanjski sud, koji je to i obrazložio.
- Privatna tužiteljica presudu pobija zbog povrede kaznenog postupka, ali je zakonski ne označava, a niti obrazlaže u čemu se ona sastoji, naglašava se u presudi.
U čemu je povreda?
Također se napominje da se Hajrulovski žali što se nije očitovala na završni govor tuženog, ali i ukazuje da “sud svoju presudu temelji na izvedenim dokazima tijekom rasprave, a ne na završnom govoru stranaka, koji zapravo predstavlja analizu rezultata dokaznog postupka, i to s jedne strane privatne tužiteljice, a s druge strane optuženika i njegovog branitelja”.
- Uvodno u žalbi privatna tužiteljica ističe da se žali i zbog povrede kaznenog zakona, ali ni tu žalbenu osnovu zakonski ne označava, niti je obrazlaže u čemu bi se ona sastojala, a niti se iz sadržaja žalbe može zaključiti da bi bila podnesena iz ove osnove jer, ono što se navodi u razlozima žalbe, očito se odnosi na pogrešno utvrđeno činjenično stanje, upozorava sud.
Stoga, razmatrajući pobijanu presudu, kao i navode u žalbi, Županijski sud u Zagrebu zaključuje da je prvostupanjski sud pravilno zaključio da inkriminacija, kako je opisana u privatnoj tužbi, ne predstavlja kazneno djelo klevete jer nedostaju objektivna i subjektivna obilježja kaznenog djela klevete.
- Nema neistinitih činjenica, koje kao takve mogu štetiti časti i ugledu privatne tužiteljice, kao i da je optuženik znao da se radi o neistinitim tvrdnjama. Zbog toga, osnovano je prvostupanjski sud u pobijanoj presudi naveo da kazneno djelo za koje se optuženiku stavlja na teret po zakonu nije kazneno djelo jer u činjeničnom opisu djela nisu sadržana sva zakonska obilježja kaznenog djela, uslijed čega je optuženik opravdano oslobođen optužbe protiv časti i ugleda klevetom, stoji u pravomoćnoj oslobađajućoj presudi, koja je donijeta nakon osam godina suđenja.
Prijava ŽDO-u zbog zapošljavanja, ali…
- U spornom članku tužiteljica se spominje samo dva puta, odnosno u dvije rečenice, i to da se u “Varaždin vratila Božidarka Hajlurovski, koja je radila u münchenskom uredu” te da je “Hajlurovski bila zaposlena na određeno vrijeme, ali nismo uspjeli doznati kako je baš ona dobila tu iznimnu priliku za rad u inozemstvu, budući da nismo uspjeli pronaći odgovarajući natječaj, rekao je Kruhoberec u obrani.
Izuzev prezimena tužiteljice, kako je dodao okrivljeni, sve drugo je točno i nema uvredljivog navoda.
- Stoga mi nije jasno na osnovu čega u tužbi navodi da se iznose “neistine i uvredljive informacije”, “neistiniti podaci” “uvredljive činjenice” tvrdnje koje štete ugledu i časti” te posebice “prikriva i prešućuje istinite i pouzdane informacije o razlozima i načinu zaposlenja privatne tužiteljice u inozemstvu”, naglasio je.
Sve o svom radu i radu Ureda, kako je ustvrdio, mogla je ispričati u razgovoru koji joj je ponudio, i to na dvije stranice, što je i sama tužiteljica potvrdila na sudu, umjesto slanja ispravka, koji to nije bio.
- Nakon tužiteljičinog odbijanja da javno objasni što (ni)je radila u Münchenu, odlučio sam napisati komentar “Tko nas to predstavlja” upravo zbog njezinog neshvatljivog odbijanja da javno pojasni okolnosti otvaranja te svog rada i zapošljavanja u Ureda. Smatra da ni u komentaru nema nikakvih neistina i uvredljivih riječi, već čuđenje kako se dvije pogreške – krivo prezime i skraćeni naziv Ureda - mogu tumačiti klevetom ne samo tužiteljice, već i gospodarstva Hrvatske i Varaždinske županije, što mi se predbacuje, naveo je okrivljeni.
U Münchenu je, kako je naglasio, Hajrulovski primala solidnu plaću, veću od 20 tisuća kuna bruto, za nešto što javnosti nije htjela objasniti, kao ni okolnosti zapošljavanja.
- Posao u inozemstvu, kao što je sama navela, dobila je nakon razgovora koji je vođen čak dvije godine prije otvaranja Ureda! I još k tome temeljem, kako je sama rekla, nezakonitog ugovora, odnosno nakon nekakvog sastanka s političarima na kojem je tako odlučeno. Dakle, mimo zakona i propisa, mimo tijela Poslovne zone s kojim je sklopila ugovor, ukazao je Kruhoberec, koji je zbog ovakvog zapošljavanja naknadno podnio kaznenu prijavu Županijskom državnom odvjetništvu u Varaždinu, koja je - odbačena.
