Premda je optužnicu protiv njega Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu podiglo još krajem prosinca 2013. godine, bivši direktor Stanoinga Eduard Brumen i ostali optuženi još uvijek čekaju početak glavne rasprave.
Zbog preopterećenosti Županijskog suda u Varaždina, Vrhovni sud RH predmet je delegirao na Županijski sud u Bjelovaru, i to još prije dvije godine. Međutim, početak suđenja na bjelovarskom sudu zasada se ne nazire.
Glasnogovornica suda Dajana Barberić Valentić odgovorila nam je lani da je sutkinja, koja je dobila predmet, jedina sudi u prvom stupnju, a prioritet imaju predmeti u kojima je određen istražni zatvor. Usto, napomenula je da je riječ o opsežnom predmetu za pripremu kojeg je potrebno dosta vremena pa da će početak glavne rasprave biti zakazan početkom ove godine. Međutim, od toga još ništa.
- Za sada još nije zakazana rasprava. Naime, sutkinja, čiji je spis, imala je smrtni slučaj u obitelji pa ne radi - kratko nam je odgovorila Valentić.
Podsjetimo, bivši direktor varaždinske tvrtke Stanoing uhićen je u veljači 2012. godine, a u istražnom je zatvoru proveo četiri mjeseca. Osim njega, optužnicom iz 2013. koja ima 11 točaka, obuhvaćeni su i bivša članica uprave Stanoinga Ivanka Strmečki, bivši direktori tvrtke Zakmardy Neven Radović, Mladen Delić i Marina Fajfarić te tvrtke Stanoing i B&B Consulting pri čemu ih se tereti za više kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti i poticanja na to kazneno djelo, krivotvorenja službene isprave te zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju.
Brumena se, između ostalog, optužnicom tereti da je kao direktor Stanoinga od početka 2005. do kraja 2011. godine, u namjeri da Stanoingu pribavu nepripadnu materijalnu dobit, protivno zakonu te bez dozvole i znanja predstavnika zgrada na žiro-račun tvrtke prebacio 2,5 milijuna kuna sredstava zajedničke pričuve od 83 stambene zgrade kojima je Stanoing bio upravitelj.
Usto, Brumen i Strmečki terete se zbog neplaćanja 2,3 milijuna kuna poreza, ali i da su od rujna 2010. do studenog 2011., s ciljem da Stanoingu ishode kredite, kao sredstva osiguranja povrata kredita u ukupnom iznosu od 30 milijuna kuna svjesno davali u zalog prodane stanove i garaže. Kupce su tako oštetili za točno neutvrđene iznose, no svakako veće od 30.000 kuna.
