Župani nisu donijeli odluku o isplati 1,5 milijuna, no jesu li Jozinoviću dali prešutni mig za to?

| 7.11.2021. u 16:16h | Objavljeno u Aktualno

Predsjednik sudskog vijeća Alan Pretković zatražio je od svjedoka Štromara da se osvrne na snimljeni navod župana Kolara, koji je na sjednici skupštine Piškornice rekao: “dostavite nam materijale pa onda ćemo se mi međusobno konzultirati i s vama i s predsjednikom nadzornog odbora i onda ćemo na toj sljedećoj sjednici donijeti odluku ili nećemo, ali ćete vi imati, jel prešutni mig da to možete napraviti.”

-Tijek novca je transparentno prikazan u poslovnim knjigama, kako osnove i uplate, tako i isplate te daljnji utrošak novca, ustvrdila je na varaždinskom Županijskom sudu stalna sudska vještakinja za financije Vlatka Bratić na kraju iznošenja svog vještačkog nalaza i mišljenja u postupku protiv Mladena Jozinovića, bivšeg direktora Piškornice i Piškornica – sanacijsko odlagalište, kojeg se tereti za pribavljanje krivotvorene diplome te zlouporabu povjerenja u gospodarskom poslovanju jer bi se pribavio nepripadnu imovinsku korist do gotovo 1,5 milijuna kuna, koliko si je isplatio temeljem ugovora o djelu za obavljanje poslova direktora poduzeća Piškornica - SO, a najviše na ime nagrade za postignuća u poslovanju tijekom 2016., iako je bio svjestan da je za takve ugovore i nagradu bila potrebna prethodna odluka nadzornog odbora, odnosno skupštine.

A o tome jesu li za sporne ugovore i isplate doista trebale odluke nadzornog odbora i skupštine poduzeća, odnosno jesu li uistinu napravljeni bez njihovog znanja ili bilo kakvog odobrenja, svjedočili su na prethodnom ročištu njihovi članovi, bivši i sadašnji župani četiriju sjeverozapadnih županija, koje su osnivači Piškornice, koja pak je osnovala poduzeće kćer Piškornicu – sanacijsko odlagalište.

Matija Posavec, bivši župan Međimurske županije, ukazao je da osobno nije nazočio sjednici skupštine Piškornice u svibnju 2016. godine, kada se raspravljalo o spornim isplatama Jozinoviću, ali je bio u srpnju, no tada se o njima nije raspravljalo.

-Bio sam protiv toga da županije, koje su osnivači Piškornice zajedno s općinom Koprivnički Ivanec, moraju plaćati godišnju naknadu za funkcioniranje tog društva, dok društvo kćer ostvaruju višemilijunsku dobit. Zato sam predlagao da se rastereti proračun županija, odnosno da se iz te dobiti pokriva kompletno poslovanje. U jednom trenutku, mislim da je to bilo 2016. godine, rekao sam da tako dugo dok se to ne riješi, mi nećemo plaćati naš dio, rekao je bivši međimurski župan, napominjući da je inicirao i imenovanje nadzornih odbora u tvrtki kćeri, koja ga nije imala.

Alan Pretković, predsjednik sudskog vijeća, upitao ga je li bio upoznat s eventualnim isplatama, odnosno odobravanju isplata s osnova udjela u ostvarenoj dobiti ili s osnova naknade za rad u Piškornici,

Isplate (ne)dopustive

Posavec je odgovorio da nije bio upoznat jer nije bio na sjednici, već je sve materijale dao zamjeniku, a više se ne sjeća je li nakon sjednice upoznat s problematikom koja je bila na sjednici vezano uz isplate naknada direktoru Jozinoviću, budući da je prošlo od tada pet godina. No, o svemu je saznao u trenutku kad je to postalo medijski eksponirano.

- Onda smo se našli svi zajedno, članovi skupštine, dakle, mi koji smo u tom trenutku obnašali funkciju župana i rekli smo da je to nedopustivo, da treba hitno zatražiti odgovornost direktora te smo i njega pozvali, rekao je Posavec, kojem je zamjenica županijskog državnog odvjetnika skrenula pozornost da je tijekom istrage rekao kako “su se svi ti ugovori trebali formalno drugačije donijeti, odnosno da im je trebala prethoditi konkretna, šira rasprava, a izgleda je zapravo direktor Jozinović jako dobro manipulirao s nama, koji smo u odnosu na njega funkcionirali u dobroj vjeri”, kao i da je “Jozinović čitavo vrijeme prikazivao uspješne rezultate rada, iako po meni to nije bilo tako jer Piškornica d.o.o. osnovana prvenstveno u cilju zbrinjava otpada s područja županija koje su vlasnici društva, a Jozinović je zbrinjavao otpad s drugih područja drugih krajeva Hrvatske i tako stvarao dobit, a u konačnosti je došlo i do nezakonitih isplata”.

Kolar (ni)je znao

Darko Koren, župan Koprivničko-križevačke županije, ukazao je da je Piškornica SO, koja je bila u vlasništvu Piškornice doo, nije imala skupštinu i nadzorni odbor, nego su te funkcije i poslovi povjereni Jozinoviću.

-Kao skupština društva majke, nismo dali nikakve suglasnosti za isplatu bonusa, iako smo o tome raspravljali na našoj skupštini. Za tu isplatu saznali samo na sjednici naše županijske skupštine u srpnju 2017., kada je točka dnevnog reda bilo izvješće o radu Piškornice. Iako smo na skupštini društva prije dobivali konsolidirana izvješća, sve moje kolege su, mislim, izjavile da nismo vidjeli taj podatak jer da smo vidjeli, reagirali bi vjerojatno ranije, rekao je Koren.

Naglasio je da su na slijedećoj skupštini Piškornice donijeli odluku o prekidu radnog odnosa s direktorom i pokretanju sudskog preispitivanja odluke o isplati, odnosno vraćanja bonusa za kojeg su bili tada mišljenja kao skupština da nije zakonito isplaćena.

- O isplati bonusa se raspravljalo na skupštini, no to je skinuto s dnevnog reda jer nismo bili pravno sigurni možemo li mi uopće o tome raspravljati. Postavilo se i pitanje naknade za rad u Piškornici sanacijsko odlagalište. Znao sam da Jozinović tu ima naknadu. Osobno nisam to problematizirao, ne znam sad jesu li kolege, no činjenica da formalnu odluku o tome nismo donijeli. Dakle, nisam znao temeljem čega je ta odluka o naknadi donesena, ali znao sam da prima naknadu 10.000 kuna. Nije to nitko problematizirao. Naime tvrtka kćer je narasla na promet veći od 20 i nešto milijuna i nekako nam je, barem meni, bilo logično da onaj tko to vodi ima naknadu. Tako smo, barem kako osobno mislim, bili razmišljanja da bi trebao dobiti apsolutno neku vrstu nagrade za to, ali procedura je opet druga stvar, pojasnio je Koren, kojeg je zamjenica ŽDO upozorila da je prije tvrdio da nije znao za iznos naknada.

Što Kolar (ni)je rekao

Željko Kolar, župan Krapinsko-zagorske županije, potvrdo je da je na 24. sjednici Skupštine Piškornice održane u svibnju 2016. jedna od točki dnevnog reda bila isplata naknade, odnosno jednokratne isplate Jozinoviću od 10% od ostvarene dobiti.

-Rekao sam da to u poslovnom svijetu ne postoji, odnosno da postoji od 1 do 3 %, kao i da niti materijali za tu sjednicu nisu pripremljeni na način kakav bi trebao biti. Zato sam tražio da se ta točka dnevnog reda skine sa te sjednice, što je i učinjeno te je donesen zaključak da se ta točka dnevnog reda pripremi za sljedeću skupštinu kada ćemo je ponovno razmotriti i donijeti eventualno odluku oko isplate Jozinoviću. Ta točka nikad više na skupštinu nije došla na dnevni red, ukazao je župan.

Napomeno je da je za isplatu doznao nakon pitanja postavljenog na sjednici Koprivničko-križevačke županije.

- Jozinović je na samoj sjednici rekao da je on mogao to isplatiti sebi i samo da nije htio bez skupštine, ali očigledno je isplata već bila napravljena za prošlu godinu, što mi nismo znali u tom trenutku jer konsolidirani obračun je došao tek sljedeće godine na dnevni red u petom mjesecu na skupštinu. Poslije smo dolazili i do drugih saznanja, ali glavni razlog razlaza s Jozinovićem bio je isplata bonusa za koju nije imao odluku nas kao skupštine ili nas kao vlasnika, kako god želite, rekao je Koren.

Ni Koren ni ostali župani nisu se mogli sjetiti što se događalo na 25. sjednici skupštine Piškornice u srpnju 2016., kada su na dnevni red, sukladno odluci s prethodne sjednice, stavljene točke koje su bile skinute s 24. sjednice, prije svega konsolidirani obračun odnosno konsolidirano izvješće o poslovanju Piškornice u 2015. pa su preslušani i tonski zapisi sa sjednica, zahvaljujući kojima su se čuli zanimljivi navodi kojih nema u zapisniku, poput “prešutni mig da to možete napraviti”.


Predrag Štromar, bivši varaždinski župan, rekao je da je bilo puno za županijski proračun godišnje izdvajati između 300 i 500 tisuća kuna za rad Piškornice - regionalnog centra za gospodarenje otpadom pa je njezin direktor Jozinović predložio osnivanje tvrtke kćeri, koja bi upravljala odlagalištem i tako ostvarivala dobit kojom bi pokrivali troškovi ustanove.

-Bilo je riječi tko će biti direktor Piškornice SO. Jozinović je rekao da će pro bono to raditi i mi smo to prihvatili, ali onda, kad su došle prve dobiti zarade, postavilo se pitanje nagrade direktora i znam da smo o tome raspravljali 2016. i tijekom 2017-te: na koji način smije, ne smije, trebamo li mi to odobriti, treba li to neko drugi odobriti, prisjetio se Štromar.

Upitan jesu li te rasprave nečime rezultirale, rekao je da nisu, a objasnio je i zašto.

- Nismo se dogovorili oko odluke o isplati tih sredstava Jozinoviću. Bilo je pitanje imamo li mi uopće zakonsku mogućnost donijeti takvu odluku jer smo bili nadzorni odbor u Piškornici, a dobiti je ostvarivala tvrtka kćer, koja nije imala nadzorni odbor. Uz to, Jozinović, koji je bio direktor u Piškornici, bio je skupština i direktor tvrtke kćeri, rekao je Štromar, dodajući da je tek kasnije, kad nije bio župan, doznao iz medija da si je Jozinović isplatio milijun kuna na ime ostvarene dobiti, iako je ta isplata bila u financijskom izvješću koja su stizala, ali mu nitko na to nije skrenuo pozornost.

Predsjednik sudskog vijeća Pretković zatražio je od Štromara da se osvrne na snimljeni navod župana Kolara, koji je na sjednici skupštine Piškornice rekao: “dostavite nam materijale pa onda ćemo se mi međusobno konzultirati i s vama i s predsjednikom nadzornog odbora i onda ćemo na toj sljedećoj sjednici donijeti odluku ili nećemo, ali ćete vi imati, jel prešutni mig da to možete napraviti.”

- Ovo za “prešutno”, to mi nije jasno nešto. Nisam valjda ni čuo na toj sjednici, odgovorio je Štromar.

Pretković ga je zatim upitao je li se moguće radilo o stavu Kolara, ili moguće svih župana, da treba pripremiti konsolidirano financijsko izvješće te, ukoliko se na iduću sjednicu skupštine Piškornica stavi točka dnevnog reda isplata Jozinoviću s osnova dijela dobiti, da su tada ovlašteni donositi tu odluku, a ukoliko se to ne stavi, da je to prešutni mig njemu da on to može napraviti, dakle, da on može donijeti odluku.

- Ne mogu to komentirati. Ne sjećam se kad bi to moglo biti, i zato ne, odgovorio je Štromar.

I Kolar je pokušao pojasniti što je rekao, odnosno mislio.

-Ako bi pravne službe, kad smo dobili materijale i kada bi ponovno se ta ista točka dnevnog reda našla na skupštini, jel, moglo bi doći u dva oblika, u jednom obliku da je zakonsko da mi donosimo odluku, a druga je da direktor tu odluku može donijeti sam. To znači da mora imati mig, sigurno nije bio najsretniji izraz, ali sam mislio na suglasnost osnivača da si može isplatiti tu nagradu za posao koji je radio. To sam vrlo jasno i precizno kroz raspravu nekoliko puta naglasio, rekao je Kolar.