Interdisciplinarni tim hrvatskih znanstvenika nedavno je uspio odrediti sekvencu genoma virusa SARS-CoV-2, uzročnika bolesti COVID-19, što će omogućiti određivanje izvora zaraze i njezino praćenje širenja širom Hrvatske, te doprinijeti svjetskim naporima u suzbijanju pandemije.
Riječ je o zajedničkom uspjehu hrvatskih znanstvenika - analiza genoma virusa provedena je na Institutu Ruđer Bošković (IRB) u Laboratoriju za naprednu genomiku pod vodstvom dr. sc. Olivera Vugreka, u suradnji s izv. prof. dr. sc. Igorom Jurakom s Odjela za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci te prof. dr. sc. Tomislavom Rukavinom i dr. med. Nevenom Sučićem s Medicinskog fakulteta u Rijeci i Nastavnog zavoda za javno zdravstvo u Rijeci.
Tim smo povodom razgovarali s dr. Igorom Jurakom, inače rođenim Varaždincem, točnije, kako sam kaže – Trnovčancem, koji je pojasnio značaj ovog uspjeha.
Koji je značaj sekvenciranja genoma virusa?
- Preplavljeni smo pojmovima poput genom, PCR, mutacija, virus, međutim razumijevanje toga i stavljanje u kontekst nekakvog značaja je izazovno i za stručnjake u području. Genom je cjelokupni nasljedni materijal nekog živog bića, od čovjeka do virusa, a čini ga veliki broj slova A-C-T-G u jednom ili više dugačkih lanaca. Na primjer, genom čovjeka čini 46 lanaca koje nazivamo kromosomi, a koji su satkani od nekoliko milijardi slova ACTG i iznimne je kompleksnosti. S druge strane, genomi virusa su u pravilu manji (iako postoje jako veliki virusni genomi) i tako koronavirus ima 30.000 slova ACUG (za razliku od čovjeka T je zamijenjen s U jer se radi o RNA, a ne DNA genomu). Iako se čini malo, koronavirusi su najveći poznati RNA virusi i njihova biologija je prava zagonetka. Kod čovjeka promjena jednog slova, npr. A se zamjeni s G, može dovesti do teških bolesti, i takva promjena se naziva mutacija.
Što je s mutacijama virusa?
- Virusi također mutiraju i to tisućama puta više nego čovjek, međutim virus ne obolijeva zbog mutacija već je to mehanizam kojim se virus prilagođava na domaćina i na njegove obrambene mehanizme. Mutacije kod virusa mogu dovesti do agresivnijeg virusa, koji se lakše prenosi ili izazva teža oboljenja, ali zapravo je vjerojatnije da će se s vremenom akumulirati mutacije koje će izazivati slabiju bolest. Koronavirusi mutiraju znatno sporije nego npr. virus gripe, što budi nadu u razvoj efikasnog cjepiva. Od izvorišta u Kini, novi koronavirus SARS-CoV-2 je akumulirao veliki broj mutacija i u Hrvatsku je stigao znatno promijenjen, međutim to ne znači nužno i biološki drugačiji. To se mora još istražiti. Uvid u genom i mutacije virusa omogućuju nam tehnike čitanja slova genoma koje se nazivaju sekvenciranje.
Što je sve Igor Jurak rekao o novom koronavirusu i mogućim načinima liječenja, ali i o svojim sportskim uspjesima u Varaždinu te o tome zašto se odlučio za biologiju, a ne matematiku ili hrvatski jezik, pročitajte u novom broju Varaždinskih vijesti...
