Zašto u Hrvatskoj više nitko ne želi posao u državnoj službi? Kako piše hrt.hr, najveći problem je nejednakost plaća, vrednovanja rada, mogućnost napredovanja.
Zaposlenici početnici sa srednjom stručnom spremom zarađuju otprilike 750 eura, odnosno stručni suradnici 850 eura. Zadnjih godina ni rast plaća nije zainteresirao Hrvate da se zaposle u tzv. administraciji, koja je dobila i pogrdnu etiketu "uhljebi".
U turizmu, građevini, trgovini manjak domaćih radnika lako se nadomjestio stranim radnicima iz Nepala, Indije, Filipina, oni će za upola manje plaće i naknade raditi. Takvo rješenje teško može proći za sada u javnom i državnom sektoru.
"Javni sektor drastično je srozan"
Nekad je posao u državnoj službi bio sinonim za sigurnu plaću, velike materijalne dodatke i postojala su brojna jamstva da vam do kraja života nitko ne može dati otkaz. Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever kazao je u HTV-ovoj emisiji "Studio 4" kako se prije govorilo da su plaće u državnoj službi nešto niže nego u privatnom sektoru, ali da je radnik sigurniji, odnosno zaštićeniji.
- U Hrvatskoj se, nažalost, tijekom godina dogodilo to da je javni sektor drastično "srozan". Plaće su izuzetno niske, ljudi bježe iz tog sektora, a poseban je problem s visokoobrazovanim ljudima, koji će iz javnoga sektora bježati u privatni sektor, gdje su plaće za visoko obrazovane daleko veće. No zadnjih nekoliko godina pojavio se i problem za one osobe koje rade sa srednjim obrazovanjem. Veliki broj zaposlenih u državnim i javnim službama radi ispod minimalne plaće. Ne ove koje je sad utvrđena za 2024., nego i za onu koja je bila za 2023., poručio je Sever.
Plaće male, vrlo često blizu minimalne plaće
U međuvremenu plaće su porasle i na 1200 eura, ali na natječaje za posao u Carini, policiji, sudskim pisarnicama, administraciji nitko se ne želi javiti. Sever je naglasio da je to logično i očekivano, jer su to teški i odgovorni poslovi, a plaće su jako male, vrlo često su blizu minimalne plaće, neznatno veće.
Svi ti ljudi dobili su i "krasan" epitet, odnosno nadimak, postali su poznati kao "uhljebi". Među njima su brojni oni koji rade od 8 ujutro do 16 ili 17 sati poslijepodne. Zajamčen je rad barem dvije subote i nedjelje u mjesecu uključujući i blagdane.
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata istaknuo je da su takvi epiteti vrlo ružni, posebice jer se pojavljuju u javnoj komunikaciji.
- Naravno da u javnoj vlasti, pojedinci "poguraju" i nekog svog, ali takva zapošljavanja prisutna su i u državnom, javnom sektoru, ali i u lokalnoj upravi. Takva zapošljavanja mogu se dogoditi i u privatnom sektoru. Većina ljudi, koji rade u javnim i državnim službama su vrijedni i pošteni ljudi, rekao je Sever.
"Nedostaje radne snage"
Stvorio se dojam da privatni sektor pati zbog te vojske uhljeba koju moraju financirati, a nisu od koristi. Električari, serviseri klima, keramičari, krovopokrivači, vodoinstalateri traže se kao suho zlato. Njihove satnice ne zaostaju za odvjetnicima, čak i liječnicima.
Sever je kazao kako u Hrvatskoj nedostaje radne snage te da svaki privatni poduzetnik ovisi o djelatnicima u javnom ili državnom sektoru.
Primjerice, kada u nekom pogonu, od nekog poduzetnika izbije požar, dolaze vatrogasci. Ovisi li onda privatni sektor o "uhljebu"?
Zašto nitko ne želi podizati vrijednost koeficijenta?
A radnika nedostaje i u javnom i u državnom sektoru, to se već vidi. Privatni sektor profitira kada mladi ljudi, koji su se naučili raditi u javom sektoru, nakon nekoliko godina ode raditi u privatni sektor.
Taj poslodavac dobiva radnika koji zna raditi.
Kada se govori o rastu plaća u tzv. činovničkom sektoru - zaposlenici mogu računati na rast materijalnih jednokratnih nagrada, dodataka, jubilarnih nagrada, božićnica, uskrsnica, ali nitko ne želi podizati vrijednost koeficijenta, zašto?
Sever je poručio da je loš pristup, jer se ne podižu koeficijenti radnika, većinom se ide u razna porezna rasterećenja, ali to nije rješenje problema.
