Slučaj četiri hrvatska para, uhićenih u Zambiji prilikom posvajanja djece iz DR Konga, potaknuo je brojne rasprave u javnom prostoru o međunarodnom posvajanju. Zašto se parovi u Hrvatskoj uopće odlučuju na međunarodno posvajanje i kakvim se sve rizicima pritom izlažu? Zašto u tome nemaju veću podršku institucija u Hrvatskoj ili na razini Europske unije? U kojoj mjeri su takvi postupci u pojedinim državama svijeta umreženi s kriminalom i trgovinom djece i kako to prepoznati? Puno je pitanja na koje mnogi ovih dana pokušavaju dati odgovore, a s druge strane posvojitelji u Hrvatskoj, koji su ranijih godina posvojili djecu izvan Hrvatske, prvenstveno oni čija djeca dolaze iz pojedinih afričkih zemalja, osjećaju kao da je stvorena opća hajka na posvojitelje.
Pokušali smo doznati kakva je trenutačna situacija s posvajanjem u Hrvatskoj s obzirom da prevladava percepcija da je u Hrvatskoj teško posvojiti dijete zbog spore administracije te prevelikog jaza između broja potencijalnih posvojitelja i djece koja imaju uvjete za posvajanje. Prema informacijama koje su ovih dana izlazile u javnost, izgleda da su se i na tom području dogodili određeni pomaci jer je prošle godine bilo više posvajanja u odnosu na ranije godine. O situaciji u Hrvatskoj razgovarali smo s predstavnicama Udruge Adopta koja je osnovana 2010. godine kao potpora posvajanju te okuplja posvojitelje i potencijalne posvojitelje.
Prema izjavama ravnateljice Uprave za obitelj i socijalnu politiku Marije Barilić, na kraju 2022. godine u Registru potencijalnih posvojitelja bilo je upisano 1.134 osoba te je 205 djece imalo ispunjene pravne pretpostavke za posvojenje.
- Možemo samo reći kako je na kraju 2021. godine bilo evidentirano 489 djece s ispunjenim pretpostavkama za posvojenje. Od tog broja bilo je samo 76 djece mlađe od 5 godina, a 30 % je djece s teškoćama u razvoju. Na kraju 2022. godine ukupno je posvojeno 191 dijete, što je za 25 % više zasnovanih posvojenja u odnosu na prethodnu 2021. godinu. Od 2020. do kraja 2022. ukupno je posvojeno 479 djece. Ove je trendove potrebno još više intenzivirati jer je i dalje prevelik broj djece u domovima koja čekaju svoju šansu za sretnije djetinjstvo kroz odrastanje u obitelji - navodi predsjednica Adopte Andreja Turčin. Mnogima od njih u tom čekanju prođe djetinjstvo, neki tako dožive i punoljetnost, a tada se uglavnom moraju dalje oslanjati sami na sebe.
U sustavu socijalne skrbi postoji oko 3.000 djece od čega je njih 60 posto smješteno u udomiteljskim obiteljima, a preostalih 40-ak posto djece kod drugih pružatelja usluge smještaja. Međutim, domovi su često prepuni, a sve je manje mladih obitelji koji su spremni baviti se udomiteljstvom. S druge strane mnogi, koji žele posvojiti dijete, na to čekaju godinama, pa se neki parovi odlučuju na brži, ali i rizičniji postupak međunarodnog posvajanja.
