U Studentskom klubu Studentskog centra Varaždin u petak su predstavljeni rezultati istraživanja u sklopu Projekta "Pozitivan razvoj adolescenata u Hrvatskoj".
Istraživanje, čiji je cilj bio ispitati pokazatelje pozitivnog razvoja, rizična ponašanja i internalizirane probleme na uzorku adolescenata, obuhvatilo je 5.317 učenika srednjih škola iz Pule, Varaždina, Splita te Osijeka. U istraživanju je sudjelovalo devet srednjih škola s područja Varaždinske županije (23% učenika iz gimnazija, 55% učenika koji pohađaju četverogodišnje programe te njih 22% koji pohađaju trogodišnje programe). Ukupno je u istraživanju sudjelovalo 1.647 mladih u dobi od 14 do 19 godina (prosječna dob 16,25 godina).
- Iz Varaždina imamo uzorak od gotovo 30 posto cjelokupne srednjoškolske populacije. Istraživanje je pokazalo slične trendove kao i u ostalim gradovima. Nažalost, dosta su visoke stope problema mentalnog zdravlja, dosta je internaliziranih simptoma, simptoma depresivnosti, anksioznosti i stresa. To nas i najviše zabrinjava. Ipak, vrijedi istaknuti i pozitivne stvari - utvrdili smo i brojne aspekte pozitivnog razvoja adolescenata, kao što su privrženost obitelji, dobri odnosi s prijateljima pa čak i s nastavnicima u školi, namjera da nastave školovanje i studij iako bazično kažu da u školu ne vole ići. U kontekstu društveno-političkih događanja, to je također jedan od znakova da je odgojno-obrazovnom sustavu jako potrebna reforma i da je nastavnicima zaista potrebna podrška. Naime, naše istraživanje pokazuje da u razredu od 25 učenika gotovo da više i nema učenika koji je prosječan u smislu da je nezahtjevan, izložen je brojnim stresovima, a to se onda vidi i u problemima mentalnog zdravlja - napomenula je doc.dr.sc. Miranda Novak s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, voditeljica projekta.
Posebno je istaknula je razlike koje su utvrđene kod djevojaka i mladića.
- Djevojke su više sklone imati simptome problema mentalnog zdravlja, dok mladići više konzumiraju alkohol i marihuanu i više su podložni eksternaliziranim ponašanjima, posebice kockanju, klađenju i drugim bihevioralnim ovisnostima - naglasila je.
Podaci pokazuju kako je 9,6% mladih markiralo dva ili više dana na mjesečnoj razini. Vršnjačko nasilje je relativno visoko prisutno te 40,2% mladih izvještava da je barem jednom ili više puta svjedočilo vršnjačkom nasilju u zadnja 4 tjedna, a njih 19,9% je i samo bilo žrtvom vršnjačkog nasilja u zadnja četiri tjedna.
Fizičko nasilje u partnerskoj vezi doživljava 8,12% mladih te su mladići ti koji češće prijavljuju nasilje od strane djevojaka. Što se tiče rizičnog seksualnog ponašanja, 26,3% mladih imalo je iskustvo oralnog spolnog odnosa (od te brojke 19,5% imalo je to iskustvo prije 14. godine života). 26,6% imalo je spolni odnos a od onih koji su imali to iskustvo, 8,9% navodi to iskustvo prije 14. godine života. U odnosu na kockanje, najčešće ponašanje je odlazak u sportske kladionice (21,2% mladih odlazilo je u sportske kladionice u zadnja 3 mjeseca) te igranje lota (14% mladih je igralo loto u zadnja 3 mjeseca).
Mladi najčešće konzumiraju alkohol te je njih 76,4% konzumiralo alkohol u zadnjih 30 dana. U zadnjih tjedan dana alkohol je konzumiralo 45,5% ispitanika. Provjeravane rodne razlike pokazuju da su mladići češće konzumiraju alkohol od djevojaka. Pri analizi ovih podataka ne treba zaboraviti činjenicu da je točenje i prodaja alkohola mladima do 18. godina u Hrvatskoj zabranjena zakonom. Marihuana je drugo sredstvo ovisnosti koje mladi najčešće konzumiraju: čak njih 15,7% koristilo je marihuanubarem jednom u zadnjih 30 dana dok je 6,4% mladih koristilo marihuanu jednom tjedno ili češće.Utvrđene su rodne razlike u čestini korištenja marihuane i to tako da je češće koriste mladići.
Kada se govori o mentalnom zdravlju adolescenata, vidljiva je visoka razina internaliziranih problema. Tužno i bezvoljno tijekom zadnja dva tjedna osjećalo se više od 27% mladih, njih 14,4% je barem jednom u životu ozbiljno razmišljalo o počinjenju samoubojstva, 7,3% je izradilo plan suicida te njih 4,3% izvještava da su pokušali suicid. Više od 34% ispitanih mladih izvještava o ozbiljnim simptomima anksioznosti i njih oko 20% izvještava da ima ozbiljne znakove depresivne simptomatologije i stresa.
Socijalni pedagog Siniša Česi, predstavnik Obiteljskog centra Varaždin, priznao je da ga je iznenadio podatak da gotovo 20 posto mladih ima suicidalne misli, da osjećaju strah, tjeskobu ili depresiju.
- Očito je da dio mladih koji je povučen, koji nije toliko u prvom planu, ima problema. Teško se otvaraju i ne dolaze u institucije koje bi im mogle pomoći pa na tome moramo poraditi. Jedna od ideja je da se pokrenu on-line radionice za mlade i njihove roditelje kako bi iz sigurnosti svoje kuće dobili informacije i podatke o tome kome se i kada obratiti za pomoć – rekao je Česi.
Zamjenik župana Tomislav Paljak istaknuo je da su rezultati istraživanja jako vrijedni.
- Vrlo veliki uzorak ispitanih učenika srednjih škola u Varaždinskoj županiji zasigurno nam dalje smjernice za aktivnosti s institucionalne razine. Već smo dajući podršku ovom istraživanju te dolaskom na predstavljanje rezultata i okrugli stol pokazali da smo otvoreni za razgovor, ali i pokretanje rješenja za određene probleme adolescenata. Zanima nas na koji način oni razmišljaju, što je naglašeno kao mogući problem, a što je pozitivan smjer u njihovom razvoju. Vjerujem da ćemo, s obzirom da na veliki broj stručnjaka na ovom panelu, ponuditi rješenja koja će voditi prema tome da naša komunikacija s vrlo osjetljivom populacijom bude još bolja, neposrednija i aktivnija – rekao je Paljak.
