Budući da se u javnosti često pojavljuju kontradiktorna mišljenja o razini iskorištenih europskih sredstava, Institut za javne financije (IJF) istražio je koliko su tih sredstava privukle lokalne jedinice.
Prema razultatima istraživanja koje potpisuju Katarina Ott, Mihaela Bronić i Branko Stanić, temeljenog na bazi podataka o proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (JLS) dostupnoj na mrežnim stranicama Ministarstva financija, korištenje pomoći EU-a se povećava (od 17 mil. kuna 2011. do 134 mil. kuna 2014.), no i dalje je riječ o relativno skromnim iznosima.
Zapanjujući podaci
- Zapanjujuć je podatak da čak 85 posto općina i više od polovice gradova uopće nisu koristili sredstva iz europskih fondova, ističu iz IJF-a. Od ukupno iskorištenih 309 mil. kuna u razdoblju od 2011. do 2014. godine, gradovi su privukli više od polovice, županije manje od trećine, a općine manje od petine ukupnih sredstava - navodi se u istraživanju.
Od županija, najviše sredstava privukla je Splitsko-dalmatinska županija (29,1 mil. kuna), no po stanovniku su to tek 64 kune, dok u drugoj po redu, Virovitičko-podravskoj županiji, s 19,3 mil. kuna, to po stanovniku iznosi 228 kuna. Varaždinska županija nalazi se na 8. mjestu s ukupno 1,514 mil. kuna pomoći (tekuće pomoći), što je 8,6 kuna po stanovniku.
Među gradovima vodi Senj s 18,4 mil. kuna, što je čak 2.563 kune po stanovniku. Slijede Osijek, Križevci, Zagreb i Koprivnica, svaki s oko 10 do 11 mil. kuna, ali sa znatno manjim iznosima po stanovniku (Zagreb primjerice samo 13 kuna po stanovniku). S preko tisuću kuna po stanovniku se, osim Senja, ističu i gradovi Skradin i Vrlika. Među 60 gradova, od gradova s područja Varaždinske županije najbolje je plasirana Lepoglava (40.) s 0,354 mil. kuna (42,7 kn/st.), dok su Varaždinske Toplice na 58. mjestu s 0,053 mil. kuna, odnosno (8,3 kn/st.).
Veliki i Mali Bukovec među pozitivnim primjerima
Među općinama se po ukupno privučenim sredstvima ističu Darda sa 6 mil. kuna, te Erdut i Magadenovac (obje s oko 3,1 mil. kuna), ali po stanovniku vode općine Podravska Moslavina, Lišane Ostrovičke, Magadenovac, Tinjan, Veliki Bukovec, Mali Bukovec i Marijanci (sve s preko tisuću kuna po stanovniku). Među 60-ak općina na popisu, osim Velikog i Malog Bukovca, iz Varaždinske županije spominju se i općine Cestica (2,159 mil. kuna, 371,8 kn/st.), Breznički Hum (0,237 mil. kuna, 174,4 kn/st), te Vidovec (0,097 mil. kuna, 17,9 kn/st.).
Svi ostali gradovi i općine, pa tako i oni s područja Varaždinske županije, nalaze se na listi jedinica lokalne samouprave bez primljenih pomoći EU-a u razdoblju od 2011. do 2014. godine.
Ako se promatra prosječni udio pomoći EU-a u ukupnim pomoćima koje je lokalna jedinica primila u promatranom razdoblju, ističu se gradovi Senj sa 46%, Donji Miholjac i Jastrebarsko (oba iznad 30%); općine Magadenovac sa 40%, te Goričan, Svetvinčenat, Podravska Moslavina i Primošten (sve iznad 30%). No, kod županija je prosječan udio europskih pomoći u ukupnim pomoćima neznatan ─ vodi Virovitičko-podravska sa samo 7%, a slijede Splitsko-dalmatinska i Istarska sa samo 5%.
Promatrano po prosječnom udjelu pomoći EU-a u ukupnim prihodima poslovanja lokalne jedinice, u promatranom se razdoblju ističu općine Podravska Moslavina s 19%, te Lišane Ostrovičke, Marijanci, Mali Bukovec i Veliki Bukovec (sve s preko 10%), a od gradova Senj s 13% i Kutjevo s 10%. Od županija je najviše ostvarila Virovitičko-podravska – tek 4%.
Više od polovice gradova nije koristilo EU sredstva
- Podaci su zabrinjavajući. Više od polovice gradova nije koristilo te pomoći, a samo deset gradova je iskoristilo čak više od 60% ukupno iskorištenog iznosa. Slično je i s općinama – samo ih je 15% koristilo pomoći, a prvih deset općina je iskoristilo gotovo polovicu ukupnog iznosa. Premda su sve osim dvije županije koristile pomoći EU-a, prve četiri su iskoristile više od 80% ukupnog iznosa. Već i ti osnovni podatci ukazuju da je vrlo mali broj lokalnih jedinica bio voljan i kadar koristiti pomoći EU-a - upozoravaju iz IJF-a.
- Osim inercije i neaktivnosti lokalnih jedinica, često praćenih kadrovskim i financijskim problemima, posebice u manjim – premda često i u većim – lokalnim jedinicama, postoje i brojni drugi razlozi slabog privlačenja europskih sredstava. Tu valja istaknuti sporost administracije i kašnjenja na nacionalnoj razini - napominje se u istraživanju.