Rak debelog crijeva obuhvaća novotvorevine smještene na tri anatomske lokacije u debelom crijevu i to zloćudnu novotvorinu kolona, zloćudnu novotvorinu rektosigmoidnog prijelaza debelog crijeva te novotvorevinu završnog dijela debelog crijeva.
Rizični čimbenici u nastajanju raka debelog crijeva su: (1) nasljedna sklonost prema razvoju tumora debelog crijeva, adenomatoznim polipima i kroničnim upalama crijeva te (2) vanjski čimbenici: pretjerana tjelesna težina, konzumacija crvenog mesa, pušenje i pretjerana konzumacija alkohola. Na nasljedne čimbenike ne možemo utjecati, dok korekcijom vanjskih čimbenika i zdravim životnim navikama možemo smanjiti vjerojatnost pojave ove bolesti.
Osobe koje imaju nasljednu sklonost prema raku debelog crijeva ulaze u programe nadzora i kontrole ranije, s 40 godina, s ciljem ranog otkrivanja prvih promjena i pravovremenog liječenja. Ostale osobe u Europi i kod nas test probira na rak debelog crijeva rade s navršenih 50 godina putem Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva.
Zašto je testiranje važno?
Rak debelog crijeva na drugom je mjestu po učestalosti kod žena (iza raka dojke) i na trećem mjestu kod muškaraca (iza raka prostate i raka pluća). Prema stopama novoobljelih (incidencija) i smrtnosti (mortalitet) na 100.000 stanovnika, Varaždinska županija je u preklapanju s prosjekom za Hrvatsku, ali stope smrtnosti u Varaždinskoj županiji su veće od prosjeka za Hrvatsku.
Upravo zbog nacionalnih i županijskih poraznih rezultata vezanih za incidenciju i mortalitet od raka debelog crijeva, pokrenut je Nacionalni program ranog otkrivanja s ciljem ranog otkrivanja prvih promjena u debelom crijevu na koje možemo uspješno terapijski djelovati. Test za probir i pronalaženje rizičnih za oboljenje postoji i provodi se već desetljećima u Europi.
Ovim testiranjem u zemljama EU smanjilo se umiranje od raka debelog crijeva, što je i cilj ovog programa i testiranja. Da bi preventivni program utjecao na smrtnost, potrebno je ostvariti odaziv populacije na testiranje od 45% i više, a Republika Hrvatska i Varaždinska županija još su daleko od tog postotka.
Bolji odaziv – manja smrtnost
Nacionalni program ranog otkrivanja ranog otkrivanja raka debelog crijeva u RH je aktivan od 2007. godine. Ciljnu populaciju, koja je obuhvaćena programom, čine muškarci i žene u dobi između 50 i 74 godine s prosječnim rizikom za razvoj raka. Važno je naglasiti da sve osobe unutar ove dobne skupine imaju jednako pravo sudjelovanja u programu, neovisno o posjedovanju važećeg zdravstvenog osiguranja. U Republici Hrvatskoj živi oko 1,5 mil. ljudi ove dobi, a u Varaždinskoj županiji 52.571 osoba.
Prvi pozivni ciklus počeo je 2008. godine i do sada su obavljena tri ciklusa pozivanja, a započeo je i četvrti u studenom 2018. U prvom pozivanju odaziv za RH je bio 21%, u drugom ciklusu 26%, u trećem oko 23%. U Varaždinskoj županiji u prvom ciklusu odaziv je bilo 27%, u drugom 19%, a u trećem 22% (za treći ciklus su preliminarni rezultati). U četvrtom ciklusu u ovoj godini postotak odaziva nam je i dalje na razini od 20%, što je premalo. No, ima županija koje imaju puno bolje rezultate odaziva i u kojima se može očekivati određeni pomak u statistici smrtnosti.
Nismo zadovoljni odazivom osoba u Nacionalni program probira. Tijekom 10 proteklih godina bilo je različitih tehničkih i organizacijskih promjena u programu, što je dodatno utjecalo na loš rezultat. Kako bi se povećao odaziv, u četvrtom ciklusu uključili smo i patronažnu službu koja bi na terenu trebala pomoći ljudima oko konačne odluke o testiranju i dati pojašnjenje kako se izvodi test.
Testiranje spašava život
Nacionalni program probira je organiziran na način da se osobama koje se nalaze u dobnoj skupini od 50-74 godine starosti najprije pošalju pozivna pisma s upitom žele li sudjelovati u programu. Važno je da se odazovete na poziv na način da se potpiše pristanak za testiranje i povratno vrati omotnica u Zavod za javno zdravstvo Varaždinske županije (omotnica s adresom Zavoda je već ispisana i uložena uz pozivno pismo). Nakon toga se osobama koje su se odazvale za testiranje pošalju testovi i anketni upitnik. Način testiranja je jednostavno i detaljno opisan.
Svaka osoba treba odvojiti malo vremena za sebe za uzimanje uzorka, kako bi učinila testiranje kroz tri dana. Nakon toga omotnica s testovima ponovno se poštom vraća u Zavod za javno zdravstvo. Testiranje se očitava u mikrobiološkom laboratoriju našeg Zavoda. Rezultat negativnog testiranja izdajemo samo na zahtjev, a osobe koje su pozitivne na okultno krvarenje odmah se, bez čekanja, naručuju na kolonoskopiju na Internom odjelu OB Varaždin. Sve upute o načinu pripreme, recept za lijek i uputnicu za kolonoskopiju s terminom, pacijent dobiva na kućnu adresu. O tome se obavještava i izabrani liječnik pacijenta, a od kolonoskopičara se povratno dobiva informacija o rezultatima kolonoskopije.
Ukoliko je patološki nalaz, pacijent odmah ulazi u protokol obrade i nadzora. Osobita vrijednost programa je visok udio osoba kod kojih su otkriveni i uklonjeni polipi što predstavlja najbolju prevenciju raka debelog crijeva. Naime, osobe s uklonjenim polipima srednjeg i visokog rizika trebaju biti pod nadzorom nakon probira i to prema smjernicama usvojenima na razini EU.
Preporuku struke da se može prevenirati pojava raka debelog crijeva pravovremenim otkrivanjem prvih promjena prepoznao je razvijeni svijet i Europa pa tako i naša država, koja je svojim osiguranicima omogućila besplatno testiranje. Odazivi u europskim državama su puno bolji, čime se utjecalo na smrtnost od raka debelog crijeva što se, na žalost, u našoj županiji još nije dogodilo.
Stoga je poruka svim osobama koje dobe poziv na testiranje: odazovite se i testirajte, jer je to vaša briga za zdravlje koja spašava život. Statistika se može promijeniti samo ako djelujemo zajedničkim udruženim snagama. Za sva dodatna pojašnjenja i pitanja možete nazvati besplatni telefon pri Zavodu za javno zdravstvo 0800 200 163.
