Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić rekao je danas u Hrvatskom saboru da recesije neće biti, istaknuvši da svi pokazatelji pokazuju lagani oporavak gospodarstva pri čemu su i vrlo dobri navješćujući podaci za predstojeću turističku sezonu, prenosi portal HRT-a.
- Rizik recesije je postojao na jesen prošle godine, ali mislim da smo izašli iz njega. Recesije neće biti, a stopa rasta će biti niža nego 6,3 posto koja je bila 2022. godine, rekao je Vujčić u Hrvatskom saboru tijekom rasprave o informaciji o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike. Time je odgovorio Davoru Bernardiću (Socijaldemokrati) kojeg je zanimalo 'juri' li Hrvatska u recesiju.
Navodeći kako je u ovom trenutku rizik recesije pao ispod 30 posto, Vujčić je rekao i da svi pokazatelji pokazuju lagani oporavak gospodarstva pri čemu su i vrlo dobri navješćujući podaci za predstojeću turističku sezonu.
Očekivali smo porast cijena nekretnina, ali ne ovoliki
Anku Mrak Taritaš (GLAS) zanimalo je kakav je bio utjecaj Zakona o subvencioniranju stambenih kredita koje daje APN na povećanje cijena nekretnina, na što je Vujčić odgovorio da sve što se subvencionira dovodi do rasta cijene. Također, na rast cijena u zemlji utjecao je i povećan udio stranaca koji je kupovao nekretnine u Hrvatskoj.
- Očekivali smo porast cijena, ali nismo očekivali ovoliki. Djelomično ga je potaknuo i ulazak u euro, kazao je. Ohrabrujućim znakovima za tržište nekretnina smatra to što je pao broj transakcija na tom tržištu te je i prošle godine pao i udio stranaca na tržištu u odnosu na 2021. godini. Također, ovo je zadnji ciklus APN-a a kamatne stope su otišle na 3,5 posto, dodao je. Svi faktori koji su doprinosili rastu cijena nekretnina sada se okreću u drugom smjeru, poručio je.
Katarina Peović (Radnička fronta) upozorila je da je HNB "autonoman" od bilo kakve odgovornosti prema "radnom narodu koji zapravo trpi posljedice vaših politika".
- U minuti nemam vremena demaskirati sve vaše mitove, od smanjenja duga, visine plaća, odgovora na pitanja gdje su nestale rezerve pa do onoga što je demaskirala u svojim analizama analitičarka HNB-a Mirjana Čerin, rekla je. Poručila je i kako se nada da će kazneno odgovarati on i svi guverneri HNB-a.
Osvrćući se na njezinu raniju izjavu da su guverneri HNB-a politikom stabilnog tečaja učinili kazneno djelo, Vujčić je kazao: To je zanimljiva teza. Podsjetio je kako je 20 godina u Hrvatskom saboru objašnjavao da moramo imati stabilan tečaj jer se time očuvao standard našeg stanovništva.
- Da smo imali situaciju devalvacije tečaja, standard bi bio puno niži jer nam je 120 posto vrijednosti BDP-a duga bilo indeksirano u euru, poručio je. Naveo je i da bi desetpostotna devalvacija kune povećala dug u Hrvatskoj svih sektora za 12 posto a što bi smanjilo osobnu, investicijsku i javnu potrošnju te dovelo do recesije i veće nezaposlenosti.
Plaće su više od stope inflacije
Vujčić je, na upit SDP-ovog Borisa Lalovca o plaćama, rekao da su plaće u veljači i ožujku porasle za oko 13 posto što znači da su više od stope inflacije. Za razliku od oporbe, vladajući su isticali važnost ulaska zemlje u eurozonu i važnost vladine pomoći poduzetnicima i građanima što je utjecalo i na rast našeg kreditnog rejtinga.
Vujčić je, na upit HDZ-ovog Marka Pavića o rastu kreditnog rejtinga, kazao da je naš kreditni rejting porastao zbog ulaska naše zemlje u eurozonu, ali i zbog što smo uspjeli oporaviti gospodarstvo te smanjiti udio javnog duga u BDP-u.
Istaknuo je i da smo u ovom trenutku druga vodeća država u EU po smanjenju udjela javnog duga u BDP-u jer smo sa razine od 87 posto javnog duga prije dvije godine uspjeli ga smanjiti na 68 posto.
- To je u matricama rejting agencija izuzetno važna stvar i doprinosi poboljšanju rejtinga Hrvatske, rekao je.
Ulazak u eurozonu nije pridonio višoj stopi inflacije
Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić istaknuo je u srijedu u Saboru da inflatorni pritisci postupno slabe, no da su i dalje značajni, odbacivši tvrdnje dijela oporbenih zastupnika da je ulazak u eurozonu pridonio višoj stopi inflacije.
- Netočno je da je ulazak Hrvatske u eurozonu pridonio višoj stopi inflacije, dapače, da nismo ulazili u eurozonu stopa inflacije bi bila veća, a ne manja što pokazuju iskustva drugih zemalja, kazao je Vujčić podnašajući Saboru izvješća HNB-a o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u 2021. i prvom polugodištu 2022.
- Stopa inflacije u Mađarskoj je 26 posto, u Češkoj 18 posto, u Poljskoj 16 posto, toliko o tome, dodao je guverner istaknuvši da je ulazak u eurozonu pomogao i što se tiče tržišta kapitala, javnog duga i stabilnosti troškova Hrvatske.
Govoreći o inflaciji, gorućem ekonomskom problemu, Vujčić je kazao da su - iako inflatorni pritisci postupno slabe - i dalje značajni.
- Početkom ove godine stopa inflacije počela je usporavati, u ožujku je iznosila 10,5 posto, te je ožujak bio četvrti uzastopni mjesec s padom stope inflacije koja je vrhunac dosegla u studenom prošle godine kada je iznosila 13 posto, naveo je.
Borba s inflacijom protegnut će se i na 2024.
- Naša prognoza je da će nastaviti slabiti prema kraju godine kada bi trebala biti oko pet posto, no borba s inflacijom nije gotova i sigurno će se protegnuti na 2024. godinu kada se očekuje da će doći na našu ciljanu razinu od dva posto, poručio je Vujčić.
Na slabljenje inflatornih pritisaka, kazao je, prije svega djeluje smanjenje cijene energenata i sirovina na svjetskom tržištu, te postupno uklanjanje uskih grla u globalnim opskrbnim lancima što ublažava nestašicu pojedinih dobara. No, dodao je, bazna inflacija i dalje je tvrdokorna i zbog toga će se morati nastaviti povisivati kamatne stope kako bi se nastavili smanjivati inflatorni pritisci.
- Sljedeća sjednica Upravnog vijeća ECB-a je sljedećeg tjedna i, po mom mišljenju, nemamo izbor nego nastaviti dizati kamatnu stopu, kazao je Vujčić.
U raspravi guverner HNB-a je među ostalim poručio da je monetarna politika neefikasna kada se radi o šokovima na strani ponude, ne može smanjiti cijene nafte, plina i hrane na svjetskim tržištima, ali je efikasna kada se šokovi ponude pretvore u potražne pritiske na inflaciju što se počelo događati u drugoj polovici 2022. kada su centrale banke počele zaoštravati monetarnu politiku što rade i dan-danas, prenosi portal HRT-a.
