Šanse da Varteks opstane su 50:50, ustvrdio je Stjepan Čajić, koji skupa s rođakinjom Karlom Ćorluka drži više od 49 posto dionica Varteksa. Rekao nam je to u lipnju, a danas, svega mjesec dana kasnije, postalo je jasno da su šanse za opstanak još uvijek najveće hrvatske tekstilne tvrtke vrlo male, ako ne i nikakve. Blokada računa poduzeća traje već dva mjeseca i iznosi dva milijuna eura, tako da je stečaj, prema kojem se klizilo već neko vrijeme, sada neizbježan, čega su svjesni i u poduzeću te ga i otvoreno najavljuju, dodajući da će se ipak pokušati spasiti nešto od poslovanja.
Uprava stečaj najavila još 28. lipnja
Da ide kraju višegodišnja agonija Varteksa, koji je poživio zahvaljujući zajmovima dioničara i rasprodaji imovine pod okolnostima koje se utvrđuju i na sudu, postalo je potpuno jasno početkom svibnja. Tada je po prvi put u njegovoj novijoj povijesti počeo štrajk i javni prosvjed zbog neisplate dijela plaće za veljaču i cijele za ožujak. Štrajk, koji je pokrenuo vjerovnike i odagnao partnere, prekinuo je Samostalni radnički sindikat Varteksa nakon desetak dana, i to nakon što je zajamčena isplata plaća iz fonda Agencije za osiguranje radničkih tražbina.
Tako se dobilo ne samo novac za tri plaće, nego i vrijeme za dogovor vjerovnika, prvenstveno banaka, i nove uprave u kojoj je, nakon odlaska dizajnerice Jelene Bošnjak, ušao Karlo Koprek, ekonomist koji je došao iz Infobita. No, dogovor nije postignut. Varteks je ponudio bankama svoj prijedlog otplate umanjenog potraživanja, koji HBOR odbija te traži otplatu kompletne glavnice duga.
-Ovo je od strane Varteksa shvaćeno kao odbijenica, a ne kao spasonosni kontraprijedlog, pogotovo kada se uzme u obzir da je komercijalna banka - za razliku od HBOR-a - bila spremna prihvatiti prijedlog koji je u interesu Varteksa. Uostalom, to je i ranije bilo na stolu, no Varteks nikada nije imao taj novac. To ujedno znači da Varteks odlazi u stečaj, ustvrdio je Koprek još 28. lipnja, navodeći da saborski zastupnik Goran Kaniški, pozivajući upravu da se očituje o prijedlogu HBOR-a i neisplati plaća, iznosi “neistine da bi diskreditirao upravu koja pokušava spasiti tvrtku” jer su, uz ostalo, “Varteks trenutno kasni s isplatom plaća za svibanj i jedan manji dio za travanj”.
Međutim, situacija je bila već jako loša. Istog dana kada piše saborskom zastupniku, Koprek šalje obavijest radnicima da se nastavlja prekid proizvodnje u Varteksu, točnije pogonu Gornja odjeća, koji nije radio nekoliko dana tijekom lipnja. Novi prekid najavljen je od 1. srpnja do 12. srpnja, uz napomenu da “ovisno o tekućim potrebama, dio radnika može biti pozvan na radi i tijekom prekida rada”.
A jedan od zadnjih koraka pred stečaj, koji je Koprek najavio zadnjeg petka u lipnju, dogodio se točno tjedan dana kasnije, dakle i prije završetka prekida rada. Naime, prošlog je petka održana sjednica nadzornog odbora kojeg čine Ante Župić, odvjetnik koji je izabran u NO na prijedlog Stjepana Čajića, zatim njegova rođakinja Karla Ćorluka, pa Adrijana Žilić, svojedobno nominirana za Volonterskog oskara te Andreja Vukojević iz Dugog Sela, kao i Melita Kliček, zamjenica predsjednika Radničkog sindikata Varteksa. Oni su, većinom glasova dali, suglasnost za pokretanje stečaja Kopreku, koji ga je i predložio jer je u okolnostima skoro dvomjesečne blokade računa za dva milijuna eura u “najboljem interesu radnika i društva Varteks, kako radnici u međuvremenu ne bi ostali bez prihoda i kako ne bi izgubili cjelokupnu maloprodajnu mrežu”.
Da uistinu dugo traje agonija Varteksa, kojeg se često spašavalo, svjedoče i riječi koje je izrekao još 1995. Anđelko Herjavec, tadašnji generalni direktor. - Kada sam početkom prosinca prošle godine preuzeo vođenje Varteksa, kao tadašnji član kolegija direktora Varteksa, znao sam da je situacija sve lošija, ali sada moram priznati da niti izdaleka nisam poznavao stvarno stanje. Sadašnja gospodarska situacija Varteksa je katastrofalna, a oslikava ju gubitak za 1994. godinu od oko 51 milijun kuna, kreditna zaduženost od oko92 milijuna kuna, potpuna nelik-vidnost, zastarjeli strojni park, loša organiziranost.. Došao sam do uvjerenja da u Varteksu ništa ozbiljnijeg nije poduzimano od kraja šezdesetih. Zapošljavalo se bez reda, nije bilo prave proizvodne niti prodajne koncepcije. U principu su prodavane ruke kroz doradne poslove, a pokušavalo se prikazati da prodajemo pamet…Varteksu vladalo uvjerenje da tako veliko poduzeće ne može propasti. Radi održavanja proizvodnje su se uzimali vrlo nepovoljni krediti i čekalo se da država izmijeni svoje propise… Varteks stup gospodarstva Varaždina i Varaždinske županije, a moj je zadatak predložiti ozdravljenje Varteksa. Tvrdim da uz naše unutrašnje promjene Varteks može uspješno poslovati ako mu se pomogne premoštenje gubitaka i obveza iz prošlog razdoblja. Neka nam se samo pomogne da startamo od nule, znači bez tereta prošlosti i garantiram da Varteks može opstati. Ako se pak svi ogluše na ove činjenice, tada je to izvan moje moći i ne vidim mogućnosti kako spasiti Varteks.
Stečaj sad ili kasnije
Iako to uopće ne mora, Koprek je najavio za ovaj ponedjeljak sastanak sa zaposlenicima od kojih će zatražiti suglasnost za podnošenje prijedloga za stečaj, koji FINA automatski pokreće nakon 120 dana blokade.
Iako kod stečaja stečajni upravitelj raskinuti ugovore o radu s 550 preostalih radnika Varteksa, Koprek nije sumnjao da će dobiti suglasnost radnika. Veli da je u njihovom interesu, budući da će im “Agencija za osiguranje radničkih tražbina većini isplatiti otpremnine, a nakon toga primat će naknade s burze”. Osim toga, očekuje da će dio radnika ipak ostati jer želja mu je da se očuva “maloprodaja da bi stečajni upravitelj imao prihode, koji bi mogli biti temelj za nastavak poslovanja”, odnosno “redovito plaćanje najmova prostora, plina, struje, plaća i svih ostalih troškova” pa i “proizvodnju u smanjenom obujmu, a kasnije bi se počelo ponovno zapošljavati radnike, koji bi inicijalno ostali bez posla”.
Međutim, (glavni) cilj stečajnog postupka nije očuvanje radnih mjesta ni proizvodnje, već namirenja svih vjerovnika stečajnoga dužnika unovčenjem njegove imovine pa zbog toga najčešće prestaje postojanje stečajnoga dužnika, osim ako vjerovnici ne prihvate stečajni plan, koji uključuje i nastavak poslovanja. A o tome hoće li se ili neće nastaviti s poslovanjem i u kojem obujmu, odlučuje se na skupštini vjerovnika, koja odlučuje o stečajnom planu, koji uključuje unovčenju imovine i raspodjelu kupovina.
Prije toga, vjerovnici prijavljuju svoje tražbine stečajnom upravitelju u roku od 60 dana od dana objave rješenja, a onda slijedi unovčenje imovine i raspodjele novca u odgovarajućem postotku prema različitim isplatnim redovima. Osim banaka, ZABA i HBOR-a, najveći vjerovnici Varteksa su njegovi (bivši) dioničari, i to Nenad Bakić i Stjepan Čajić, koji temeljem zajmova imaju založna prava na gotovo svih preostalim nekretninama u Zagrebačkoj ulici, čija je ukupna površina oko 150 tisuća kvadrata, budući da je dobar dio već dobio nove vlasnike, poput S-parka, čiji projekt će sada morati na čekanje…
Nije javno poznato koliko točno traže veći vjerovnici od Varteksa, osim da Grad Varaždin potražuje 540 tisuća eura, ali ne i je li uspio osigurati to svoje potraživanje. Međutim, zna se da ukupne obveze Varteksa prelaze 23 milijuna eura, a vjerojatno će biti prijavljeno i više. No, prije unovčenja imovine i isplata, održava se ispitno ročište na kojem se ispituje osnovanost prijavljenih tražbina. Ako stečajni upravitelj zaključi da neka prijavljena tražbina nema osnove, vjerovnik može pokrenuti spor. Isto tako na sudu se mogu osporavati pravne radnje koje su dovele u neravnopravan položaj vjerovnike ili ih zakinule, a dogodile su se nekoliko mjeseci pa čak i do deset godina prije otvaranja stečaja. Jedna od takvih spornih radnji nesumnjivo je tzv. indeksacija zajma dioničara, kakva se dogodila prošle godine, a moguće je da toga bude više. Zna se, primjerice, da su se ne tako davno mjesečne naknade kreativnoj direktorici kretale između 40 i 62 tisuće kuna, a za oglašavanje samo jednoj tvrtki plaćalo mjesečno po tri tisuće eura …
