Vrhovni sud RH zakazao sjednicu u kaznenom postupku protiv Ivana Čehoka i dr. Foto: VV arhiva / ilustracija

Vrhovni sud RH zakazao sjednicu u kaznenom postupku protiv Ivana Čehoka i dr.

VV | 14.1.2021. u 20:19h | Objavljeno u Aktualno

Je li varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok počinitelj kaznenih dijela ili neosnovano optužen, ipak bi se moglo znati prije lokalnih izbora.

Vrhovni sud RH zakazao je za 29. i 30. ožujka javnu sjednicu u kaznenom postupku I Kž-Us-55/2019, KŽ-DO-554/2019, opt. Ivan Čehok i dr., Zlouporaba položaja i ovlasti (članak 291. stavak 2. KZ/11.).

Protiv varaždinskoga gradonačelnika u tijeku su tri kaznena postupka, no samo je jedan završio nepravomoćnom presudom. Naime, Županijski sud u Zagrebu je još sredinom 2018. izrekao zatvorske kazne Čehoku, poduzetniku te aktualnom potpredsjedniku Gradskog vijeća i gradskom vijećniku Davoru Patafti, kao i Narcisi Huljev, dok su Hrvoje Vojvoda i Tomislav Kezelj oslobođeni.

Temeljem žalbi, ova je presuda dostavljena Vrhovnom sudu RH, ali nije dostupna javnosti, zbog čega je žalba najprije podnijeta povjereniku za informiranje, a kako je on stao uz tumačenje zagrebačkog Županijskog suda da se ne radi o „cjelovitoj informaciji“, pokrenut je postupak pred Visokim upravnim sudom. Međutim, i taj je sud iz istog razloga odbio dati na javni uvid nepravomoćnu presudu s obrazloženjem pa je podnijeta ustavna tužba.

Zahvaljujući javnoj sjednici Vrhovnog suda, javnost će ipak doznati zašto su Čehok i još spomenuto dvoje okrivljenika nepravomoćno osuđeni za pojedina kaznena djela iz optužnice USKOK-a, odnosno oslobođeni za druga djela, kao i preostali okrivljeni. Međutim, još važnije je kakav stav će Vrhovni sud, nakon žalbi, zauzeti prema prvostupanjskoj presudu: hoće li je u cijelosti potvrditi ili samo djelomično, odnosno poništiti i vratiti slučaj na ponovno suđenje po svim ili samo nekim točkama, a postoji, naravno, i mogućnost da sve okrivljene oslobodi.

Neovisno što odluči Vrhovni sud, sazivanje javne sjednice pomak je u slučaju o kojem je bilo riječ i na okruglom stolu „Nova Strategija za sprječavanje korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine – prilika za povratak povjerenja javnosti“, koje je priredilo Ministarstva pravosuđa i uprave povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv korupcije, Dok je dio od pedesetak sudionika dvojio oko (ne)utemeljenojsti lošoj percepcije raširenosti korupcije u nas, član radne skupine za izradu spomenute strategije i član IO HND-a Ivica Kruhoberec ukazao je u svom izlaganju da, nažalost, postoji niz razloga lošoj percepcija javnosti kada je u pitanju raširenost korupcije i borba protiv nje.

- Duboko sam uvjeren da je naša stvarnost uistinu takva da daje itekako dobar povod za stvaranje predodžbe o zemlji u kojoj se ne ulažu dovoljni napori da se korupcija spriječi i suzbije. Primjera za to ima gotovo u svim područjima, a ja bih ukazao samo na neke u području lokalne samouprave i pravosuđa, točnije sudstvu jer su upravo tu najveća odstupanja percepcije u odnosu na druge zemlje, sudeći prema Eurobarometru 2019., rekao je Kruhoberec.

U lokalnoj samoupravi, kako je dodao, glavni problemi su vezani uz zapošljavanje bliskih, dodjelu poslova bliskima i druga pogodovanja u vezi raspolaganja s javnom imovinom ili uslugom, a ima čak i primjera tzv. nestanka milijunskih iznosa iz općinski i gradskih proračuna, točnije njihovih nezakonitih isplata, kao što je to bio slučaj u Virovitici ili općini Sračinec, koje istražuje USKOK.

- Sve se to može u velikoj mjeri spriječiti, ali nema dovoljno volje. Ili je nije bilo. Nezakonitih isplata, primjerice, zacijelo bi bilo manje ili ih ne bi bilo kada bi gradovi i općine sve svoje račune javno objavljivali, kao što radi grad Bjelovar. Stoga mi je drago da su u saborskoj proceduri izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi koje predviđaju tako nešto, no treba još vidjeti što će praksa pokazati. U svakom slučaju to je korak naprijed koji bi trebao naći mjesta i u novoj Strategiji, i to ne samo kad je u pitanju lokalna samouprava, ukazao je Kruhoberec.

Osvrćući se na rad pravosuđa, također je ustvrdio da ima dosta primjera i povoda za lošu percepciju rada i stanja sudstva te da treba učiniti napor da se to promijeni.

- Posebno loše djeluje manjkavosti u radu viših sudova, osobito što se tiče učinkovitosti, dakle duljine trajanja postupka pa onda i kvalitete i dostupnosti presuda. Niz je primjera za to, dovoljno je pogledati što je rečeno u Hrvatskom saboru prošli tjedan prilikom rasprave o stanju pravosuđa. Tada je, primjerice, zastupnica Natalija Martinčević ukazala da uskočki postupci – koji možda i najviše utječu na predodžbu rada - traju desetak i više godina, Iako je mogla navesti i primjere nekih drugih gradonačelnik, izdvojila je slučaj varaždinskog Ivana Čehoka, naveo je Kruhoberec, podsjećajući da je predmet na Vrhovnom sudu od početka 2019. godine, a da su pred vratima lokalni izbori na kojima bi građani trebali znati tko su im kandidati, odnosno tko donosi prijedloge odluka u stvarima za koje je nepravomoćno osuđen.

Naglašavajući da su svi predmeti bitni, a ne samo uskočki, kao i da u Saboru raspravljaju politički rivali, na ovo izlaganje reagirao je potpredsjednik Vrhovnog suda Marin Mrčela, pitajući bi li novinar uspio u kratkom roku napisati članak za koji ima tisuće stranica dokumenata, ali se ipak složio da suđenja ne bi trebala trajati po desetak godina.

Označeno u