Vrhovni sud RH zakazao sjednicu u kaznenom postupku protiv Ivana Čehoka i dr.

Napisao/la: VV -
Vrhovni sud RH zakazao sjednicu u kaznenom postupku protiv Ivana Čehoka i dr. Foto: VV arhiva / ilustracija

Je li varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok počinitelj kaznenih dijela ili neosnovano optužen, ipak bi se moglo znati prije lokalnih izbora.

Vrhovni sud RH zakazao je za 29. i 30. ožujka javnu sjednicu u kaznenom postupku I Kž-Us-55/2019, KŽ-DO-554/2019, opt. Ivan Čehok i dr., Zlouporaba položaja i ovlasti (članak 291. stavak 2. KZ/11.).

Protiv varaždinskoga gradonačelnika u tijeku su tri kaznena postupka, no samo je jedan završio nepravomoćnom presudom. Naime, Županijski sud u Zagrebu je još sredinom 2018. izrekao zatvorske kazne Čehoku, poduzetniku te aktualnom potpredsjedniku Gradskog vijeća i gradskom vijećniku Davoru Patafti, kao i Narcisi Huljev, dok su Hrvoje Vojvoda i Tomislav Kezelj oslobođeni.

Temeljem žalbi, ova je presuda dostavljena Vrhovnom sudu RH, ali nije dostupna javnosti, zbog čega je žalba najprije podnijeta povjereniku za informiranje, a kako je on stao uz tumačenje zagrebačkog Županijskog suda da se ne radi o „cjelovitoj informaciji“, pokrenut je postupak pred Visokim upravnim sudom. Međutim, i taj je sud iz istog razloga odbio dati na javni uvid nepravomoćnu presudu s obrazloženjem pa je podnijeta ustavna tužba.

Zahvaljujući javnoj sjednici Vrhovnog suda, javnost će ipak doznati zašto su Čehok i još spomenuto dvoje okrivljenika nepravomoćno osuđeni za pojedina kaznena djela iz optužnice USKOK-a, odnosno oslobođeni za druga djela, kao i preostali okrivljeni. Međutim, još važnije je kakav stav će Vrhovni sud, nakon žalbi, zauzeti prema prvostupanjskoj presudu: hoće li je u cijelosti potvrditi ili samo djelomično, odnosno poništiti i vratiti slučaj na ponovno suđenje po svim ili samo nekim točkama, a postoji, naravno, i mogućnost da sve okrivljene oslobodi.

Neovisno što odluči Vrhovni sud, sazivanje javne sjednice pomak je u slučaju o kojem je bilo riječ i na okruglom stolu „Nova Strategija za sprječavanje korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine – prilika za povratak povjerenja javnosti“, koje je priredilo Ministarstva pravosuđa i uprave povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv korupcije, Dok je dio od pedesetak sudionika dvojio oko (ne)utemeljenojsti lošoj percepcije raširenosti korupcije u nas, član radne skupine za izradu spomenute strategije i član IO HND-a Ivica Kruhoberec ukazao je u svom izlaganju da, nažalost, postoji niz razloga lošoj percepcija javnosti kada je u pitanju raširenost korupcije i borba protiv nje.

- Duboko sam uvjeren da je naša stvarnost uistinu takva da daje itekako dobar povod za stvaranje predodžbe o zemlji u kojoj se ne ulažu dovoljni napori da se korupcija spriječi i suzbije. Primjera za to ima gotovo u svim područjima, a ja bih ukazao samo na neke u području lokalne samouprave i pravosuđa, točnije sudstvu jer su upravo tu najveća odstupanja percepcije u odnosu na druge zemlje, sudeći prema Eurobarometru 2019., rekao je Kruhoberec.

U lokalnoj samoupravi, kako je dodao, glavni problemi su vezani uz zapošljavanje bliskih, dodjelu poslova bliskima i druga pogodovanja u vezi raspolaganja s javnom imovinom ili uslugom, a ima čak i primjera tzv. nestanka milijunskih iznosa iz općinski i gradskih proračuna, točnije njihovih nezakonitih isplata, kao što je to bio slučaj u Virovitici ili općini Sračinec, koje istražuje USKOK.

- Sve se to može u velikoj mjeri spriječiti, ali nema dovoljno volje. Ili je nije bilo. Nezakonitih isplata, primjerice, zacijelo bi bilo manje ili ih ne bi bilo kada bi gradovi i općine sve svoje račune javno objavljivali, kao što radi grad Bjelovar. Stoga mi je drago da su u saborskoj proceduri izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi koje predviđaju tako nešto, no treba još vidjeti što će praksa pokazati. U svakom slučaju to je korak naprijed koji bi trebao naći mjesta i u novoj Strategiji, i to ne samo kad je u pitanju lokalna samouprava, ukazao je Kruhoberec.

Osvrćući se na rad pravosuđa, također je ustvrdio da ima dosta primjera i povoda za lošu percepciju rada i stanja sudstva te da treba učiniti napor da se to promijeni.

- Posebno loše djeluje manjkavosti u radu viših sudova, osobito što se tiče učinkovitosti, dakle duljine trajanja postupka pa onda i kvalitete i dostupnosti presuda. Niz je primjera za to, dovoljno je pogledati što je rečeno u Hrvatskom saboru prošli tjedan prilikom rasprave o stanju pravosuđa. Tada je, primjerice, zastupnica Natalija Martinčević ukazala da uskočki postupci – koji možda i najviše utječu na predodžbu rada - traju desetak i više godina, Iako je mogla navesti i primjere nekih drugih gradonačelnik, izdvojila je slučaj varaždinskog Ivana Čehoka, naveo je Kruhoberec, podsjećajući da je predmet na Vrhovnom sudu od početka 2019. godine, a da su pred vratima lokalni izbori na kojima bi građani trebali znati tko su im kandidati, odnosno tko donosi prijedloge odluka u stvarima za koje je nepravomoćno osuđen.

Naglašavajući da su svi predmeti bitni, a ne samo uskočki, kao i da u Saboru raspravljaju politički rivali, na ovo izlaganje reagirao je potpredsjednik Vrhovnog suda Marin Mrčela, pitajući bi li novinar uspio u kratkom roku napisati članak za koji ima tisuće stranica dokumenata, ali se ipak složio da suđenja ne bi trebala trajati po desetak godina.

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.

043 logo

Video galerija

Varaždinske-vijesti.hr koriste kolačiće (eng. Cookies) radi pružanja što boljeg korisničkog iskustva. Ako nastavite koristiti ovu web stranicu prihvaćate korištenje kolačića.