Premijer Tihomir Orešković u četvrtak je predstavio Nacionalni program reformi, dokument sa 61 reformskom mjerom koji će Vlada poslati Europskoj komisiji, piše vecernji.hr.
Komisija će svoju "recenziju" i preporuke Zagrebu poslati oko 15. svibnja. Premijer Orešković zacrtao si je dva glavna cilja: smanjenje javnog duga i ubrzanje gospodarskog rasta. Apsolutni prioritet jest hitno poboljšanje kreditnog rejtinga Hrvatske. Zato će već u svibnju Vlada prodati mirovinskim fondovima državne udjele u nekoliko kompanija (premijer nije rekao u kojima) ukupne vrijednosti između 100 i 200 milijuna eura.
– To će biti snažna poruka investitorima. Želimo da najjače rejting-agencije već u srpnju korigiraju prognoze za Hrvatsku iz negativnih u stabilne, a potom da podignu rejting Hrvatske za jedan stupanj – rekao je Orešković. Time bi, procjenjuje premijer, cijena kapitala za Hrvatsku bila 0,5 posto manja. Premijer je najavio reformu zdravstvenog sustava spajanjem bolnica, uštedama u javnim nabavama... kojoj je cilj da zdravstveni sustav od 2018. godine više ne stvara ni kune duga.
Kao jednu od četiri ključna područja reformi premijer je naveo i obrazovanje. A politički prioritet je kurikularna reforma.
– Najesen u 60 škola kreće pilot-projekt kurikularne reforme. U strukovnim školama bit će više prakse. Više sredstava uložit će se u programe prekvalifikacije radne snage – rekao je Orešković.
Ove godine neće biti nikakvih izmjena poreznog sustava – pa ni PDV-a, ali ni poreza na dohodak.
– Svaki investitor traži stabilnost poreznog sustava – rekao je Orešković i dodao kako Ministarstvo financija radi poreznu strategiju koja će biti gotova do kraja godine. Glavni su ciljevi koje si je postavila Vlada Tihomira Oreškovića povećanje rasta BDP-a od 1,6 posto u 2015. na 2,3 posto u 2018. godini. Nezaposlenost se planira smanjiti sa 16,3 na 13,5 posto u 2018. godini, a javni dug sa sadašnjih 86,7 posto na 82,8 posto BDP-a u 2018. godini. Pravi posao tek predstoji, a Vlada je osnovala niz radnih skupina koje će pripremiti konkretne mjere, počevši od reforme javne uprave, preko porezne do promjena u sustavu socijalne skrbi, zdravstvu i mirovinskom sustavu.
Ne zna se koliki će biti imovinski cenzus na osnovi kojeg će se isplaćivati razne naknade, ali Vlada je najavila da će dječji doplatak prvi doživjeti reviziju. Do rujna bi trebali promijeniti zakon, isplata po novome išla bi od siječnja 2017., a u dokumentu se spominje Svjetska banka koja je utvrdila da se godišnje može uštedjeti 195 milijuna kuna ako bez dječjeg doplatka ostanu obitelji koje imaju drugu nekretninu, štednju u banci i dva automobila.
Uz već poznate promjene u zdravstvenom sustavu prvi se put spominje i outsourcing nezdravstvenih radnika, koji je pokušala provesti prethodna Vlada, ali se od toga odustalo. Na plaćama zaposlenih trebalo bi se uštedjeti dva posto tako što bi se zadržao princip da na dva radnika koja odu iz sustava može doći samo jedan novi, na dodacima za staž te promjenama uvjeta umirovljenja.
