Debljina je multifaktorijalna kronična nezarazna bolest koja predstavlja rizični čimbenik za brojne druge bolesti: kardiovaskularne, dijabetes, bolesti lokomotornog sustava, druge bolesti metabolizma, bolesti probavnog sustava i zloćudne bolesti, a narušava i psihosocijalno zdravlje – češći su problemi mentalnog zdravlja i socijalnog funkcioniranja gdje se debljina upliće u procese obrazovanja, zapošljavanja i stvaranja općenito socijalne mreže.
Genetika igra određenu ulogu te je djeci, kojoj su oba roditelja pretila, šansa da i ona budu pretila 80%, ako je samo jedan roditelj debeo šanse padaju na oko 40%, a ako nijedan roditelj nije debeo šanse da dijete bude debelo iznosi 14%. Ipak, na nastanak većinom utječu brojne društvene odrednice zdravlja i individualno ponašanje osobe kojim se može ublažiti ili pojačati učinak društvenih odrednica.
Tri kritična razdoblja
Za nastanak debljine u životu postoje tri kritična razdoblja - prenatalno razdoblje, oko šeste godine te adolescentno razdoblje. Način prehrane i navike oko tjelovježbe majke te njezina debljina i gestacijski dijabetes u trudnoći su važni prenatalni epigenetski, a dojenje djeteta postnatalni čimbenik debljanja djeteta, s tim da dojenje predstavlja protektivni čimbenik.
Debljina u djece predškolske i školske dobi ujedno je važan javnozdravstveni problem jer je prediktor debljine i u odrasloj dobi, sa svim posljedičnim zdravstvenim i psihosocijalnim implikacijama koje to stanje donosi. Primjerice, ako je dijete debelo pri upisu u školu, šansa da će se i u odrasloj dobi boriti s debljinom je preko 50%, a ako dostigne adolescentnu dob, šansa je veća od 70%. Zbog tih korelata važne su preventivne aktivnosti u predškolskoj, ranoj školskoj dobi i adolescenciji.
U Hrvatskoj je praktički svaka 4. osoba pretila, a 65% odraslih imaju prekomjernu tjelesnu težinu. Posljednjih 20 godina postoji trend porast debljine, uz trend smanjenja sati tjelesne aktivnosti, povećanja dostupnosti slatke, masne, rafinirane i visokokalorične hrane i pića te povećanja porcija obroka u ugostiteljskim objektima, a važan promotor debljine je i trend povećanja učestalosti naručivanja gotove hrane, što je eksplodiralo nakon COVID pandemije.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) debljinu definira kao povećani udio masnog tkiva koji uzrokuje štetne posljedice za zdravlje različitih organskih sustava te na psihosocijalno zdravlje. Masno tkivo je hormonalno aktivno i luči steroidne hormone, glukokortikoide, leptin, rezistin, adiponektin, proinflamatorne citokine i čimbenike zgrušavanja, a posjeduje receptore za estrogen, progesteron, androgene, inzulin, hormon rasta, TSH, kortizol, katekolamine i citokine. Stoga ne čudi da je abdominalna pretilost praćena porastom šećera i lipida u krvi, porastom krvnog tlaka i povećanjem koagulabilnosti sa sklonošću stvaranju tromba te smanjenjem plodnosti više nego što bi to bilo samo zbog dobi žene.
Debljina i mentalno zdravlje
Debljina i mentalno zdravlje, poglavito depresija, su uzročno-posljedično povezane te se stvara “začarani krug” - debele osobe će, primjerice, biti sklone smanjenoj tjelesnoj aktivnosti i prehrani koja obiluje rafiniranim šećerima i mastima što stvara svojevrsnu ovisnost i dodatno povećava udio masnog tkiva čime se krug zatvara. Ujedno će izbjegavati druženja te se povlačiti zbog straha od negativnih komentara i procjene drugih, zbog negativnih selektivnih misli o sebi te negativnog samo-govora. Posljedično se povećava socijalna izolacija i depresija, s većim stupnjem sjedilačkog načina života i pasivnih aktivnosti (TV, videoigre, društvene mreže i internet), što povratno opet smanjuje potrošnju i povećava unos kalorija. Također, depresivno raspoloženje općenito demotivira osobu pa tako i po pitanju uvođenja promjena u prehrani i uvođenju tjelovježbe.
Zašto se smatra da je debljina u djece uvelike odraz debljine, ali i socioekonomskog i obrazovnog statusa roditelja, što su pokazali podaci COSI istraživanja i koliko djece na našem području ima prekomjernu tjelesnu masu, koliko voća i povrća, ali i slanih grickalica te slatkiša jedu djeca, kakva je situacija s tjelesnom aktivnošću te kako županijski Zavod za javno zdravstvo pomaže u promjeni prehrambenih navika, pročitajte u novom broju Varaždinskih vijesti...
