- Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na području Varaždinske županije u prošloj godini evidentirano je prosječno mjesečno 2950 nezaposlenih osoba, što je više za 408 osoba, odnosno 16,1 posto u odnosu na prosječan broj nezaposlenih u 2019. godini. Prosječna stopa nezaposlenosti u Varaždinskoj županiji bila je 4,3 posto, što je bila druga najniža stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj. U prvom polugodištu ove godine nastavljen je pad broja nezaposlenih te je u lipnju ove godine Varaždinska županija imala najnižu stopu nezaposlenosti od svih županija: stopa nezaposlenosti iznosila je 3,5 %, što je dvostruko manje u odnosu na državni prosjek, gdje je stopa nezaposlenosti bila 7,3 % - navodi se u Informaciji o stanju gospodarstva Varaždinske županije za 2020. i prvo polugodište 2021. godine, koju su prihvatili vijećnici Županijske skupštine na sjednici u utorak.
Zlatna sredina
Pročelnik županijskog Upravnog odjela za gospodarstvo i europske poslove Mladen Jakopović rekao je kako svi ključni pokazatelji gospodarstva županije pokazuju da u 2020. godini i prvoj polovici ove, unatoč pandemiji, nije došlo do značajnog pada gospodarskih aktivnosti.
- Dapače, krajem 2020. i 2021. godine svi pokazatelji su u plusu. Što se tiče povećanja broja zaposlenih, 2020. u odnosu na 2019. godinu, imamo povećanje od 1,6 posto kod pravnih osoba i 4,4 posto kod obrta, s time da je u prvoj polovici ove godine rast obrta od 6,2 posto, što je jako puno zahvaljujući mjerama. Neto financijski rezultat je povećan u županiji za čak 22 posto, po čemu smo najbolji u cijeloj Hrvatskoj. U prošloj godini ostvareno je izvoza od 9,2 milijarde kuna, što je 6,7 posto ukupnog izvoza RH, a bilježimo i veliki vanjskotrgovinski plus, 4,4 milijarde kuna, što je u odnosu na 2019. pet posto više - rekao je Jakopović i dodao kako su, unatoč dobrim rezultatima, i dalje problem prosječne neto plaće.
Naime, proslječna plaća po zaposlenom u gospodarstvu Varaždinske županije u 2020. godini iznosila je 5.257 kuna. Iako je to u odnosu na 2019. godinu povećanje od 120 kuna, odnosno 2,3 %, plaće u našoj županiji još su uvijek znatno manje od državnog prosjeka, i to za 714 kuna ili 12 %, što je višegodišnje obilježje kretanje plaća.
- Po prosječnim plaćama nismo dobri, ali više nismo ni tako loši, a gledajući sve županije i Grad Zagreb trenutno se nalazimo u zlatnoj sredini. S obzirom na gospodarske djelatnosti očekuje se još značajni rast neto plaća - optimističan je Jakopović.
I dok je vijećnik HNS-a Mario Škvarić ustvrdio kako skida kapu gospodarstvenicima i poduzetnicima na ovakvim rezultatima s obzirom na okolnosti poslovanja, vijećnik Mario Lešina ustvrdio je kako 2020. godina nije referetna godina, a upozorio je i na dva ključna problema s kojima se suočavaju gospodarstvenici.
- Dogodila se jedna velika distorzija na svjetskom tržištu, skraćuju se lanci nabave i opskrbe, a dio proizvodnje se iz azijskih zemalja vraća natrag u Europu što je napravilo jednu inflacijsku spiralu. Vlada je intervenirala s mjerom očuvanja radnih mjesta, a onda i s podizanjem minimalnih plaća, ali mi se sada suočavamo s ekstremnim problemom: nemamo dovoljno ljudi za rad, a druga stvar, obrazovni sustav, u koji Županija puno ulaže, nije usklađen s potrebama gospodarstva. Distorzija na tržištu dovela je do toga da sada, jedan vodoinstalater zarađuje više nego sveučilišni profesor, bagerist zarađuje više od liječnika. Za isti fond sati - upozorio je Lešina i dodao kako je sada trenutak da se gospodarstvo Varaždinske županije u sljedećem razdoblju transformira u industriju 4.0.
Rješenje 4.0 industrija?
- S kojim god poduzetnikom razgovarate reći će da ima dva temeljna problema: problem s kvalificiranim radnicima i problem rasta plaća brži od rasta produktivnosti. Kao rješenje se nameće industrija 4.0, koja je po definiciji zamjena ljudi i njihovih kognitivnih sposobnosti sa strojevima i umjetnom inteligencijom. Sada treba pokazati kako ulaganje u gospodarstvo nije ulaganje u zone, asfalt i beton: ulaganje je trajno osigurati konkuretnost i održivost. Šanse su velike, ali kolika je uloga Županije u svemu tome i kako ćemo se postaviti, to trebamo vidjeti, hoćemo li ići u birokratizaciju svih procesa te će poduzetnici, da bi dobili poticaj, morati dokazivati doslovno da je voda mokra ili ćemo na jedan pragmatičan način olakšati ljudima da do tih poticaja dođu - rekao je Lešina koji kaže kako je 2022. godina prekretnica.
- Postoje uzlazni trenovi u gospodarstvu, ali ti trendovi počivaju na distorzijama koje se događaju na globalnom tržištu. Na nama, kao županijskim vijećnicima, Županiji kao instituciji je da taj val koji je kratkotrajno uzjahala lokalna ekonomija produžimo i napravimo duge valove rasta. Za to trebaju novi proiozvodi, nove tehnologije, novi načini financiranja i nova tržišta. Moramo imati konkurentne stvari. Općine i gradovi su za to preslabi, to mora preuzeti Županija - ustvrdio je Lešina.
