Sustav obrazovanja za obrtnička zanimanja te postojeći, ali i očekivani nedostatak kompetentnih radnika u obrtništvu među glavnim su temama o kojima se razgovaralo na radnom sastanku u Varaždinu, koji je nedavno organizirala Obrtnička komora Varaždinske županije.
Sastanku su prisustvovali predsjednik Hrvatske obrtničke komore (HOK) Dragutin Ranogajec, državni tajnik u Mario Antonić, pomoćnica ministra gospodarstva, poduzetništva i obrta Ana Mandac te glavna tajnica HOK-a Violeta Jelić.
"Trebamo što brža rješenja"
Predsjednik županijske Obrtničke komore Mario Milak izrazio je nezadovoljstvo sadašnjim stanjem.
- Strukovno obrazovanje pohađa dvije trećine hrvatskih srednjoškolaca i doista nije beznačajno što će se događati. Za transformaciju je na raspolaganju gotovo milijarda kuna europskog novca, stoga očekujemo dobra rješenja i sredstva koja će biti dodijeljena našoj županiji, jer u mnogočemu prednjačimo. O tome govori i činjenica da su, od 25 centara kompetentnosti u Hrvatskoj, Varaždinskoj županiji dodijeljena dva - Srednjoj školi Arboretum Opeka u Vinici i Medicinskoj školi u Varaždinu, a još jedan centar županija sama organizira, i to u Elektrostrojarskoj školi Varaždin - ukazao je Milak.
Osvrnuo se zatim na model dualnog obrazovanja.
- Riječ je o modelu u kojem uz škole aktivno sudjeluje i gospodarstvo. To je donekle i sad prisutno kroz JMO obrazovni sustav na temelju kojeg treba stvarati novi, učinkovitiji model. Sadašnji prijedlog prihvaćamo s rezervom, primjerice, da obrtnik uzima učenike na praksu, osigura im mentora, daje plaću, radni staž i aktivno gradi radnika za sebe, a nadležno ministarstvo pokriva nepoznat dio troškova - rekao je Milak.
Posebno je naglasio da od novog sustava strukovnog obrazovanja očekuju značajne promjene i kvalitetna, ali i što brža rješenja, jer bi sve ostalo značilo zaostajanje Hrvatske u gospodarskom razvoju te daljnji odlazak mladog i radno sposobnog stanovništva.
- Obrtnička komora Varaždinske županije ima vrlo dobru suradnju s partnerima - srednjim školama, Hrvatskom gospodarskom komorom i Hrvatskim zavodom za zapošljavanje. Osobito uspješno surađujemo s Varaždinskom županijom, s kojom su i realizirani važniji projekti poput dogovaranja oko upisa u strukovna zanimanja, kampanje “Odaberi svoju školu”, organiziranog posjeta učenika osnovnih škola Varaždinske županije 3. Zagrebačkom obrtničkom sajmu i pilot projekta opremanja tehničke učionice u Osnovnoj školi Maruševec - napomenuo je Milak.
Problemi s FINA-om
Na sastanku je istaknuto da obrtnicima u posljednje vrijeme probleme stvara i postupak ovršne radnje i uloga Fine u tom procesu.
- Obrtnika se ovršuje po kratkom postupku, bez prethodne obavijesti. Blokira mu se poslovanje, on plaća visoke troškove ovršnih radnji, a do svojih sredstava dolazi teško ili nikako, i to za dugih 60 dana nakon okončanja postupka. Usto, početkom kolovoza FINA je temeljem Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima počela naplaćivati naknade za prisilnu provedbu na novčanim sredstvima, ali ne više dužnicima, već vjerovnicima, i to u nerealno visokim iznosima - rekao je Milak, dodavši kako takav model rezultira situacijom da se neke pravomoćne presude donesene u korist obrtnika, te zadužnice koje su obrtnici predali na provođenje FINA-i, uopće ne isplate predavati, jer je njihova mogućnost naplate od “problematičnih” dužnika minimalna.
Državni tajnik Mario Antonić je obećao svoj angažman u pronalaženju povoljnog rješenja ovog problema na državnoj razini.
Na sastanku je također spomenuto da je u odnosu na kraj prošle godine broj obrta u Varaždinskoj županiji povećan za njih 116.
- To je za nas značajno jer - nakon niza godina u kojima je broj obrta padao - ovo nam ulijeva optimizam. Nažalost, broj proizvodnih obrta je u padu (sedam manje), malo je povećan broj obrta u građevinarstvu (osam više), a najveće povećanje (86) bilježe uslužni obrti i intelektualne usluge, što samo potvrđuje nove gospodarske trendove - rekao je Milak.
Obrtnici: Tretiraju nas kao prevarante
Mali obrtnici u posljednje se vrijeme sve više žale na učestale kontrole i nadzore.
- Najviše je pritužbi na način i vrijeme kontrole, jer se provode kad je najveća gužva na štandu ili kućici. Upravo je njihov način rada specifičan, jer dolaze na manifestacije, dakle u određenim terminima i lokacijama, što je do izražaja došlo i na Špancirfestu. Obrtnici se zbog postupanje organa nadzora, kojima se prekida usluživanje kupaca, vrlo loše osjećaju, jer smatraju da ih se tretira kao prevarante, a ne odgovorne poduzetnike s poštenom namjerom poslovanja. Tako izloženi javnosti gube ugled i kupce koje ne mogu posluživati. Činjenica je da svi naši obrtnici imaju svoje adrese sjedišta i da se ih može kontrolirati u svako doba, kao i ukazivati na propuste u poslovanju, ili ih primjereno kazniti za nedopuštene radnje - ukazao je Milak.
Dodaje da ovaj problem otvara i pitanje rada na crno i nelojalne konkurencije s kojima se obrtnici bore.
- One koji rade u “ilegali” i direktno konkuriraju obrtniku s cijenom i upitnom kvalitetom proizvoda ili usluge, puno zahtjevnije je pronaći i sankcionirati, nego obrtnika s adresom, a jasno je kolika se šteta radi i obrtniku i gospodarstvu. Zbog toga pripremamo kampanju uz podršku lokalne samouprave i nadležnih službi, kako bismo ukazali na neprihvatljivost i štetnost takvih radnji - upozorio je Milak.
