Varaždin vidim, što su potvrdila i znanstvena kao i druga istraživanja što rađena tijekom godine, kao grad sa, za hrvatske prilike, dobrom kvalitetom življenja te kao grad otvoren za poduzetničke i gospodarske inicijative i ulaganja. U gradu treba dovršiti one javne komunalne i građevinske projekte, koji će nam zajamčiti potpunu komunalnu i infrastrukturnu uređenost te dostatne materijalne pretpostavke za razvoj obrazovanja, kulture i sporta. Da Grad dobro stoji, govori i proračun. Još prije nepune dvije godine govorilo se o tome da nema novaca, da se ne mogu neki programi uopće ni predložiti, da je grad zakočen u međusobnim stranačkim bitkama itd. A danas svi vijećnici hvale financijsko stanje Grada, što mi je drago, a posebice da to zamjećuju i građani.
Istaknuo je to na početku razgovora dr. sc. Ivan Čehok, gradonačelnik Grada Varaždina, odgovarajući na pitanje kako vidi prilike u Gradu, posebice čemu se može zahvaliti dobro stanje gradskog proračuna.
- Mi smo jednostavno, odmah po preuzimanju odgovornosti, započeli s mjerama štednje i ekonomičnoga upravljanja, ne vodeći se strančarenjima i uhljebništvom, nego tražeći optimalnu organizaciju. Smanjili smo broj zaposlenih, smanjili znatno izdatke za plaću, nismo produžili ugovore za basnoslovne iznose odvjetnika, štedjeli smo na materijalnim rashodima, poboljšali smo naplatu potraživanja i napravili kadrovsku i institucijsku shemu koja daje učinke. Uštede su znatne i to smo odmah uložili u komunalne radove, u obnovu vrtića, u subvencije obrtnicima i poduzetnicima, u povećana izdvajanja za studentske stipendije.
Ipak podigli ste komunalnu naknadu…
Građani su već ove godine mogli vidjeti da se u komunalnim i infrastrukturnim, kao i građevinskim radovima, uložilo više nego u prethodnih nekoliko godina: prometnice, raskrižja, obnova vrtića, obnova Dravskih bazena, rekonstrukcija vodovoda i kanalizacije, dječja igrališta, sportska igrališta, obnova škola, obnova sportskih terena i objekata… No, mi moramo nadoknaditi sve ono što nije bilo učinjeno prije.
Hoće li se to nastaviti, i to 25 posto više nego do sada, ili ćete se zadovoljiti ovime?
Ako smo ove godine napravili rekonstrukcije mreže i kolnika u osam ulica i prometnica - evo, posljednje je Marofska ulica u Kućanu, i to nakon 30 i više godina, jer ljudi nisu mogli ni u crkvu ići kako priliči jednom gradu - trebamo li sada stati ili da iduće godine uložimo u 16 ulica i prometnica? Ako smo ove godine uspjeli obnoviti tri vrtića, i to nakon 10 godina pustih obećanja, trebamo li sada stati ili ćemo obnoviti i ostale nekim redom, osobito Koprivničku u kojoj djeca spavaju pod azbestom?
Kada naši građani prije proljeća na ulicama i objektima budu vidjeli skele, dizalice, bagere i radnike sve će im biti jasno i shvatit će da za jednu kavu mjesečno na stan od 100 m2 ponovno zajedno gradimo i obnavljamo grad. To je naša dužnost. Da Varaždin danas nema, čak i s povećanjem, daleko najmanju komunalnu naknadu od usporedivih gradova, ja to nikad ne bih predložio. Ali mi jednostavno ne možemo graditi uzimajući novac od vrtića, od stipendija, od ulaganja u škole, kulturu i sport. Ni lipa toga novca neće ići za plaće ili neke režijske troškove, sav taj novac, uz onaj koji smo uštedjeli, bit će uložen u razvoj grada.
Što podrazumijevate pod razvojem grada? Valjda ne samo komunalne radove...
Ni govora. Građani su već tijekom ove godine mogli vidjeti snažan rast ulaganja na svim područjima, od obnove vrtića, rekonstrukcije prometnica, infrastrukture i komunalnoga sustava do pojačanoga ulaganja u obrazovanje i programe socijalne skrbi. Dravske bazene uopće ne ističemo kao nešto posebno jer je ta obnova i stavljanje na raspolaganje građanima nešto što iole sposobnija vlast zajedno sa jakom komunalnom tvrtkom kao što je Varkom treba redovno raditi. Varaždin kao smart city je jedan posve novi i u hrvatskim razmjerima poseban projekt koji će, s jedne strane, omogućiti građanima kvalitetniju, bržu, sigurniji i jeftiniju uslugu te, s druge strane, pomoći u pretvaranju Varaždina u središte informatičke industrije.
Bazeni nisu loša stvar, ali nije li nužnije privlačiti gospodarstvenike, koji bi otvorili nova radna mjesta, naravno bolje plaćena?
Mi smo odmah po preuzimanju dužnosti započeli sa stvaranjem okvira za dvije važne potpore: prvo, ide se na širenje Tehnološkoga parka sa 17 milijuna kuna bespovratnih sredstava iz fondova, gradit će se 4000 m2 prostora za informatičke i druge tvrtke, dakle visokoobrazovani mladi ljudi s višim primanjima i, drugo, pripremili smo širenje postojećih zona u kojima još ima mjesta i to je odmah polučilo učinke jer se samo u zoni Jalkovec i zoni Brezje ili gradi ili će se graditi nekoliko novih gospodarskih objekata. To je jedini pravi put jer samo povezivanje tehnoloških parkova kao mjesta stasanja i jačanja malih tvrtki i poduzetničkih zona u kojima te tvrtke mogu se razvijati i širiti nakon inkubacijske faze mogu dovesti do novih radnih mjesta. To je povezivanje znanosti, tehnologije i gospodarstva. Uzmite samo primjer Mobilisisa, koji je prvo bio u našem tehnološkom parku u inkubacijskoj fazi, zatim se smjestio u zoni Jalkovec i sada je preko fondova izgradio svoj poslovni objekt. Takvih tvrtki ima još, svakodnevno s njima razgovaramo i surađujemo i mogu vam najaviti dolazak nekoliko informatičkih tvrtki, koje već sada iskazuju interes za zapošljavanjem preko 100 mladih inžinjera. Ali ne samo informatičke tvrtke, u zoni Brezje započinje gradnja objekta tvrtke Farmal, povezane sa Solvisom, koji se jednako tako 2008. uz pomoć grada smjestio na zapadnoj strani Brezja i danas je jedna od vodećih tvrtki u svojem području. Dakle, čeka nas snažan rast gospodarskih ulaganja, a tome i mi dajemo doprinos, koliko možemo. Eto, 2016. samo 33 obrtnika i malih tvrtki dobili su poticaje, dočim smo ove godine u prvom krugu izabrali 120, ali dali smo priliku i ostalima da dopune dokumentaciju i došli do 180 obrta i tvrtki. Dakle, očito je da i obrtnici imaju povjerenja u ovu gradsku vlast, da surađuju, da imaju kvalitetnih poslovnih planova i da su uspjeli izdržati sve nedaće i krizu i osoviti se ponovno na noge. Riječ je o obrtima i malim tvrtkama kojima pomoć puno znači, ali nećemo na tome stati nego osmisliti još programa kojima ćemo im pomoći.
Cijeli intervju pročitajte u novom broju Varaždinskih vijesti
