Varaždin, iako je izgubio 677 stanovnika, ima najveći migracijski saldo u Hrvatskoj

Napisao/la: Varaždinske vijesti -

Varaždin je u devet godina izgubio 677 stanovnika. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Gradovi u statistici za 2019. godinu, Varaždin je prema popisu stanovništva iz 2011. godine imao 46.946 stanovnika, a lani, prema procjeni, 46.269.

Ništa bolje nije u Krapini i Koprivnici. Prema popisu stanovništva iz 2011. Krapina je imala 12.480, a 2019. godine 11.816, dok je Koprivnica prošlu godinu dočekala sa 29.758 stanovnika, dok ih je prije devet godina imala 30.854. Pozitivne trendove po pitanju broja stanovnika bilježi Čakovec. Prema popisu iz 2011. godine središte Međimurske županije imalo je 27.104 stanovnika, a u prošloj godini 27.757, što je 653 stanovnika više.

Screenshot_115.jpg

Od svih gradova u Hrvatskoj, izuzme li se Zagreb, pozitivan ukupan migracijski saldo, tj. više doseljenih nego odseljenih, lani su imala 53 grada, a gledaju li se apsolutne brojke, najbolje je po tome prošao Varaždin, koji je zamijenio vodeći Dubrovnik.

Više doseljenih u odnosu na iseljene, kako donosi gradonaenik.hr, bilo je 497 u Varaždinu, 452 u Zadru, 395 u Dubrovniku, 351 u Poreču, 312 u Samoboru, 262 u Puli, 228 u Svetoj Nedjelji, 213 u Kaštelama, 170 u Krku i 153 u Solinu.

Uzme li se u obzir broj stanovnika, prvo mjesto pripada Novalji s migracijskim saldom od 3 posto (+110 stanovnika), slijedi Krk sa 2,8 posto (+179), Poreč, 2,1 posto (+351), isto kao i Vis (+40), pa Nin 1,8 posto (+50), Cres (+50) i Novigrad sa 1,7 posto (+75).

Pozitivan inozemni migracijski saldo lani je imao 61 grad, a prema pokazatelju inozemnog migracijskog salda, predvodi Grad Split, u kojem je iz inozemstva došlo 443 više osoba nego se iselilo, a taj broj je i veći nego u Zagrebu.

U deset gradova s najboljim migracijskim saldom iz inozemstva u odnosu na broj stanovnika, uz vodeću Novalju sa 2,57 posto (+94 više iz inozemstava došlo nego u inozemstvo otišlo), nalaze se još gradovi Hrvatska Kostajnica s 1,67 posto (+46), pa Krk 1,51 posto (+95), Cres 1,49 posto (+43), Buzet 1,45 posto (+89), Poreč 1,43 posto (+239), Vis 1,14 posto (+22), Nin 1,02 posto (+28), Makarska 0,93 (129) posto te Dubrovnik s inozemnim migracijskim saldom u odnosu na broj stanovnika od 0,90 posto (384).

Problem iseljavanja jedan je od ključnih razloga loše demografske slike Hrvatske. Prema procjenama DZS-a, od ulaska Hrvatske u EU iz zemlje se je iselilo oko 230.000 ljudi, od čega se,  prema njemačkoj statistici, samo u Njemačku 2016., 2017. i 2018. uselilo 152.000 hrvatskih građana.

Lani je iz zemlje u inozemstvo odselilo 40.148 hrvatskih građana, a doselilo je 37.726 ljudi. Kako raste broj iseljenih, raste i broj doseljenih, no među useljenicima je velik broj stranih radnika, a ne povratnika, naših iseljenika. Uz to, kako statistika pokazuje,  najviše je doseljenih uz obalu, a značajan je broj i onih koji su svoju adresu na kontinentu, unutar zemlje i izvan nje, zamijenili onom u gradu uz more.

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.

043 logo

Varaždinske-vijesti.hr koriste kolačiće (eng. Cookies) radi pružanja što boljeg korisničkog iskustva. Ako nastavite koristiti ovu web stranicu prihvaćate korištenje kolačića.