Prema predviđanjima domaćih i međunarodnih financijskih institucija, Hrvatska će ostvariti gospodarski rast između tri i 3,5 posto, kako je početkom srpnja istaknuto na sjednici Vlade, a možemo se pohvaliti i rekordnom zaposlenošću od milijun i 745 tisuća zaposlenih, piše Gradonačelnik.hr.
Ta brojka je za 65 tisuća viša u odnosu na isto vrijeme prošle godine. Rast zaposlenosti dobrim je dijelom posljedica zapošljavanja stranih radnika, naročito u građevinskom i turističkom sektoru. Primjerice, 2015. godine u Hrvatskoj je izdano 2700 dozvola za boravak i rad stranaca, a lani je taj broj dosegnuo 172 tisuće. Do ožujka ove godine već je bilo izdano 43.200 dozvola, a što je za 46 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.
Među zaposlenim stranim radnicima većina ih obavlja niskokvalificirane poslove, visokoobrazovanih je oko 0,6 posto. Kako je najavljeno, novim Zakonom o strancima osigurat će se bolja kontrola i kvalitetnije upravljanje migracijskom politikom. Jedno od važnijih pitanja vezano uz boravak i rad stranaca je učenje hrvatskog jezika, a čije savladavanje dosad nije bilo obaveza već samo preporuka. Procjenjuje se da će nam u budućnosti trebati oko 400 tisuća stranih radnika.
Do konačnih podataka za ovu godinu još se moramo strpjeti no, prema analizi portala Gradonačelnik.hr, ukupno je lani registrirano 1.102.284, dok je u 2022. bilo zaposleno 1.069.937 radnika, dakle, prošle godine bilo je 32.347 zaposlenih više.
Očekivano, zaposlenih u pravnim osobama najviše je u Zagrebu koji je van konkurencije, a nakon njega prvi je Split sa 66.048 zaposlenih, druga Rijeka s 50,321, zatim Osijek koji je imao 44.504 zaposlena, potom Zadar gdje je registrirano 35.430 radnika, na petom mjestu je Varaždin s 30.782 zaposlena, slijedi Pula gdje ih je bilo 21.022, u Slavonskom Brodu zabilježeno je 20.023 zaposlena, potom Velika Gorica s 19.327, Karlovac s 19.189 i Dubrovnik s 18.213 zaposlenih.
Prema broju zaposlenih na svakih 1000 stanovnika vodeći je Varaždin sa 703 zaposlena, slijedi Čakovec sa 654, potom slijede Prelog, Sveta Nedjelja, Zabok, Bakar i Zadar gdje se broj zaposlenih na svakih tisuću stanovnika kreće od 501 do 593. Listu još čine Poreč, Koprivnica i Beli Manastir sa 478, odnosno, 475 i 471 zaposlenih na svakih tisuću stanovnika.
Rast broja zaposlenih u 2023. godini zabilježio je ukupno 81 grad, a prema trendu rasta izraženom u apsolutnim brojkama prednjači Zadar koji je ostvario povećanje od 9.294 zaposlena u odnosu na godinu ranije. Druga je Rijeka s 1.393 radnika više, potom Karlovac s 1.165 i Osijek s 1.156 zaposlenih. Peta je Velika Gorica koja je lani imala 985 zaposlenih više nego u 2022. godini. Iza nje slijedi Varaždin s 849, potom Čakovec s 848 pa Dubrovnik sa 790 registriranih zaposlenika. Na ovoj listi sve su veliki gradovi s iznimkom Ivanić-Grada koji je na devetom mjestu, kao jedini srednji grad, koji je lani imao 754 zaposlena više, a među najbolje rangirane uvrstio se još Vukovar s povećanjem od 707 zaposlenih.
Zadar je zadržao vodeći poziciju i po trendu povećanja rasta broja zaposlenih izraženog u postocima, 35,56 posto više te je jedini veliki grad na ovoj listi. Sljedeća je Novalja čije povećanje je 35,14 posto, Varaždinske Toplice lani su imale 32,14 posto više zaposlenih nego u godini ranije, a Rab 26,40 posto. Peti je Biograd na Moru s povećanjem od 18,34 posto, zatim Komiža s 18,22 posto, sedmi je Opuzen s povećanjem od 16,82 posto. Zatim jedini srednji grad, Ivanić Grad, čije povećanje je 15,79 posto, a u top 10 uvrstili su se još Pleternica i Stari Grad s 11,89 odnosno 10,97 posto više zaposlenih u prošloj godini. Rast preko 10 posto zaposlenih ukupno je ostvarilo 14 gradova, a osim deset navedenih, ujedno najbolje rangiranih, to su još Omiš, Trogir, Vodice i Solin.
