Uz 80. obljetnicu Šemovečke bitke - zar i danas slavljenički?

| 3.10.2023. u 06:32h | Objavljeno u Aktualno

Zoran Milanović, predsjednik RH, bit će danas nazočan na obilježavanju 80. obljetnice Šemovečke bitke, odnosno oslobođenja Ludbrega i osnivanja brigade „Braće Radić“, koje će se održati u svečanoj dvorani dvorca Batthyany s početkom u 11 sati, a neposredno prije toga položit će cvijeće i svijeće kod spomen-kosturnice na mjesnom groblju u Ludbregu te kratko obići Restauratorski centar zajedno s domaćinom Dubravkom Bilićem, gradonačelnikom Ludbrega.

U noći s 2. na 3. listopada 1943. krenuo je napad 17. udarne slavonske brigade na uporište ustaša i njemačkih okupatorskih snaga u Ludbregu.

- Bitka za Ludbreg ustvari se odigrala i u Ludbregu i kod Šemovca Dok je trajala višesatna borba za Ludbreg, u Šemovcu se odigravala prava drama. Višestruko nadmoćniji neprijatelj nije uspijevao probiti blokadu prolaza koju su držali „Radićevci“. Na bojnom je polju izginulo mnogo partizana. Na kraju je Ludbreg oslobođen, no sloboda je skupo plaćena kod Šemovca.. Šemovečka bitka bila je po značaju, broju angažiranih vojnika i intenzitetu borbe do tada najveća bitka II. svjetskog rata u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Ofenziva partizana u „Pavelićevoj utvrdi“ – sjevernoj Hrvatskoj, nije se više mogla zaustaviti, piše Milivoj Dretar, napominjući da se krenulo s pripremama za oslobođenje Ludbrega kako bi se spriječili budući upadi neprijateljskih vojnika na slobodan teritorij Kalnika pa su „odmah po zauzimanju Ludbrega, bataljoni 17. brigade krenuli u osiguranje grada: treći bataljon je krenuo prema Šemovcu, u pomoć brigadi „Braća Radić“, a II. prema Obrankovcu gdje su srušili most na Plitvici, dok je dana 30. rujna srušeno više od 1000 m željezničke pruge Varaždin – Ludbreg i tako onemogućena komunikacija“.

S obzirom da je Šemovečka bitka bila najveća bitka II. svjetskog rata u sjeverozapadnoj Hrvatskoj do 1943. godine protiv njemačkih snaga i ustaša, koja je odnijela i dosta života,  ima je smisla obilježavati te se prisjećati žrtvi. Ali, ima li se u vidi sve ono što je uslijedilo, a već tada se moglo naslutiti - zar slavljenički i danas, nakon tekom mukom izborene samostalnosti i nakon što smo postali član europske zajednice, koja osuđuje sve totalitarizme, kako desni, tako i lijevi, koji nas je zadesio i potrajao skoro pola stoljeća?