Prema izvješću Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o korištenju zdravstvene zaštite u djelatnosti obiteljske (opće) medicine, u Hrvatskoj je 2024. godine izdano ukupno 13.335.505 uputnica, što je blagi porast u odnosu na 2023. kada ih je izdano 12.984.588. Najviše (48,5%) ih se odnosilo na dijagnostičke pretrage (uključujući i kontrolne dijagnostičke pretrage), a medicinska biokemija bila je najčešća djelatnost u koju se upućuju pacijenti. Od ukupnog broja izdanih uputnica 2,8% se odnosilo na uputnice za hitne specijalističke ambulante, pri čemu je u Varaždinskoj županiji taj udio bio najveći i iznosio je 4,9.
Kada “hitni” pacijenti nisu - hitni?
Kako su nam odgovorili iz Opće bolnice Varaždin, u Objedinjeni hitni bolnički prijem (OHBP) u 2024. godini primljeno je 60.236 pacijenata, od toga 16.588 temeljem uputnica, a u 2025. godini 61.247 pacijenata, od toga 15.823 temeljem uputnica.
- Svi pacijenti koji se upute C2 uputnicom na OHBP moraju biti pregledani kao i u slučaju da samoinicijativno dođu na OHBP. Prilikom procesa trijaže dodijeljene su im trijažne kategorije od 1 do 5 i time automatski postaju hitni pacijenti, iako to oni možda niti nisu. Naše trijažne sestre/tehničari često upozoravaju pacijente da će morati čekati dulje na pregled radi dodijeljene trijažne kategorije te objašnjavaju postupak trijaže – pojasnili su.
- Razlozi upućivanja pacijenta, a koji zapravo nisu hitni su: laboratorijska obrada (hitna i nehitna), radiološka obrada (rendgen srca i pluća - “da se provjeri da pacijent nema pnemoniju”), zahtjev za hospitalizacijom u Službu Novi Marof, socijalni razlozi hospitalizacije pacijenata, obrada pacijenta putem OHBP radi “što bržeg dobivanja termina specijalističkog pregleda ili radiološke pretrage”, upućivanje pacijenta putem C2 uputnice radi korekcije anemije, punkcije ascitesa (iako se navedeno obavlja i preko dnevne bolnice) te inzistiranje samog pacijenta – naveli su iz bolnice.
Naveli su i nekoliko prijedloga za smanjenje broja pacijenata upućenih C2 uputnicom u OHBP: edukacija pacijenata o stanjima koja zahtijevaju hitno zbrinjavanje, bolja komunikacija liječnika obiteljske medicine i bolničkih liječnika te korištenje konzultacija specijalista putem A5 uputnica.
“Dugotrajno čekanje ponekad nije prihvatljivo”
Komentar ovih podataka zatražili smo i od Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM), a odgovorile su nam dr. Zrinka Huđek Leskovar, spec. obiteljske medicine s ordinacijom u Vinici, ujedno i predsjednica KoHOM.a, te dr. Kristina Sambol, spec. obiteljske medicine, zaposlenica županijskog Doma zdravlja te aktivna članica KoHOM-a.
- Kada govorimo o većem udjelu hitnih uputnica u Varaždinskoj županiji, važno je odmah razjasniti jednu stvar da se taj podatak ne smije tumačiti tek kao olako posezanje obiteljskih liječnika za hitnim upućivanjem, nego stvarnih okolnosti u kojima radimo. Jedan od ključnih razloga jest činjenica da pacijent u velikom broju slučajeva jedino putem hitne uputnice može doći do pregleda kod određenog specijalista u razumnom vremenskom roku – istaknule su liječnice.
- Redovne liste čekanja za mnoge specijalističke preglede, što jasno pokazuju i službeni podaci, često su višemjesečne. U takvim okolnostima liječnik obiteljske medicine mora procijeniti ne samo trenutno stanje pacijenta, nego i rizik koji nosi odgađanje dijagnostike ili terapije. Ako pacijent ima simptome koji su progresivni, nejasni ili potencijalno opasni, dugotrajno čekanje jednostavno nije prihvatljivo – dodale su.
Zašto upućivanje ovisi i o otpusnim pismima te preporukama specijalista, ali i o dostupnosti dijagnostičkih postupaka u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, koji su najčešći razlozi upućivanja pacijenata u hitne specijalističke ambulante, te što iz KoHOM-a kažu o rješenju ovog problema, pročitajte u novom broju Varaždinskih vijesti...
