Iz Udruge kreditnih dužnika KREDA priopćenjem su se osvrnuli na jučerašnji komentar premijera Tihomira Oreškovića da je fiksiran tečaj švicarskog franka i da će tako i ostati.
- Želimo Vam skrenuti pažnju na to da ste do sada upoznati s navedenim problemom švicarskog franka samo od strane guvernera i banaka, a ne i od strane samih dužnika koji već više od 4 godine vode borbu protiv ove nezakonite pljačke. Sukladno tome nalazimo i dajemo si za pravo da Vas podsjetimo na sljedeće vrlo bitne stvari i činjenice, a s kojima možda i niste upoznati. Tako da Vas podsjećamo da se dužnici s kunskim kreditima nominiranim u CHF već 4 godine bore sa sustavom tražeći rješenje za probleme s valutnom klauzulom, s nedefiniranom kamatnom stopom i dužničkim ropstvom. Građanskim angažmanom došli smo do presude Vrhovnog suda koji je presudio da su banke jednostranim izmjenama ugovorenih uvjeta nezakonito djelovale prema kreditnim dužnicima u svim valutama: HRK, EUR, CHF... Temeljem ove presude građani mogu samo podizati skupe i dugotrajne privatne tužbe s neizvjesnim ishodom jer je naše pravosuđe sporo i nepredvidljivo. Time ova povijesna presuda za većinu financijski iscrpljenih dužnika postaje beskorisna, iako predstavlja pravni dokaz nezakonitog bankarskog poslovanja u RH - navode u priopćenju.
Istovremeno, podsjećaju da je nezakonitim povećanjem kamata uz istovremeni porast tečaja švicarskog franka, iz Hrvatske u inozemstvo izneseno 12 milijardi kuna.
- Da je taj novac ostao u Hrvatskoj, pad BDP-a bi bio manji za približno 3 posto i bilo bi na tisuće više zaposlenih. Nadalje, da je HNB regulirao financijsko poslovanje, nepošteni ugovori nikada ne bi mogli biti zaključeni. Umjesto da bude regulator financijskog tržišta, Hrvatska narodna banka svojim nedjelovanjem daje potpunu slobodu samovoljnom ponašanju poslovnih banaka u Republici Hrvatskoj. Pokušavajući istovremeno zatomiti bijes prevarenih i osiromašenih građana, zadovoljiti ogromne bankarske apetite i udovoljiti direktivama ECa, s konačnim ciljem daljnjeg zaduživanja države kod poslovnih banaka u RH i prikupljana političkih poena kod građana, hrvatska Vlada donosi niz improviziranih mjera kojima privremeno i parcijalno rješava problem, na kraju u potpunosti ignorirajući presudu VSRH. Kamate na kredite u Hrvatskoj su još uvijek među najvišima u Europskoj uniji što značajno sužava prostor za zaduživanje gospodarstva i građanstva, zbog previsokih kamata svjedoci smo masovnog razduživanja i gospodarstva i građana što kod banaka izaziva pojavu viška likvidnosti od približno 10 milijardi kuna! - navode iz udruge te izražavaju nadu da će premijer na sastanku s ministrima i guvernerom Hrvatske narodne banke imati pred sobom ovaj glas dužnika.
