Udruga Franak reagirala je na napise u medijima prema kojima je Zagrebačka banka prošle godine ostvarila gubitak od 519 milijuna kuna te se takav gubitak opravdava konverzijom CHF kredita.
- Da bi se izbjegle katastrofične vizije koje netko tendenciozno pokušava plasirati hrvatskim građanima, naša je dužnost informirati javnost o pravoj istini - poručili su iz Udruge Franak te navode kako su primjerice Privredna banka Zagreb i Erste banka imale dobit unatoč konverziji.
Iz Udruge navode da su 2003. godine, a to je godina kada su CHF krediti bili tek u povojima, banke ostvarile ukupnu bruto dobit od 2,8 milijardi kuna, što je za 25 posto manje nego 2004. godine te za 32 posto manje nego 2005. godine.
- Može se zaključiti da je CHF kreditiranje doprinijelo kreditnom bumu i rastu dobiti hrvatskih banaka, koja je nakon 2003. sljedećih 9 godina na razini 4 do 5 milijardi kuna, a 2008. godine bruto dobit iznosi gotovo 6 milijardi kuna, unatoč recesiji u Republici Hrvatskoj. Unatoč tim respektabilnim i pomalo znanstveno-fantastičnim rezultatima hrvatskih banaka u odnosu na društvenu i gospodarsku zbilju u Republici Hrvatskoj, banke konstantno kukaju u javnosti zbog nekakve buduće izmaknute dobiti, najprije zbog smanjene kamate u CHF stambenim kreditima, zatim zbog zamrznutog tečaja CHF-a te na koncu zbog konverzije CHF kredita. U toj kuknjavi naveliko im pomaže HNB te razni „neovisni“ ekonomski stručnjaci i „neovisni“ kolumnisti - smatraju u Udruzi Franak.
Tvrde da se nakon svega iznesenog može izvesti niz zaključaka, koji mogu biti izrazito korisni za Republiku Hrvatsku.
- Hrvatske banke su neosnovano stekle oko 5 milijardi kuna na preplaćenim nezakonito povećanim kamatama u svim kreditima, bez obzira na valutu kredita. Banke majke su zakonito, ali nemoralno, na forward ugovorima zaradile oko 7 milijardi kuna unazad 10 godina. Republika Hrvatska je zakonito, ali nemoralno, zaradila jednu milijardu kuna na porezu na dobit iz nezakonitog dijela naplaćenih kamata hrvatskih banaka - zaključuju u Udruzi.
Udruga Franak smatra da bi država trebala bez odlaganja zakonom propisati porez na aktivu banaka od najmanje 1 posto te na taj način riješiti problem dijela deficita u Republici Hrvatskoj.
- Valja napomenuti da je taj porez prema analizi OECD-a već korišten na razne načine između 2009. i 2015. u Belgiji, Finskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Mađarskoj, Islandu, Nizozemskoj, Portugalu, Slovačkoj, Sloveniji i Velikoj Britaniji. Sve ovdje opisano ide u prilog jednoj takvoj odluci. Naša vlast ne smije se bojati banaka, nego naprotiv, mora natjerati banke da se ponašaju zakonito, moralno i odgovorno prema zemlji u kojoj su u od 2005. do 2014. uspjele ostvariti neto dobit od gotovo 32 milijarde kuna - kažu u Udruzi Franak.
Sljedeće dvije godine banke neće imati takav profit, imat će možda i gubitke, ali nakon toga će se sve vratiti na staro, ali će profit ipak biti vjerojatno nešto manji nego u godinama CHF otimačine, zaključuju u Udruzi Franak.
- "Gubitke“ će eventualno imati one banke koje su imale najviše plasiranih nemoralnih, toksičnih i na kraju krajeva, duboko smo uvjereni u to, ništetnih CHF kredita. Udruga Franak traži od vlasti Republike Hrvatske da argumentima stane na kraj bahaćenju i prijetnjama hrvatskih banaka, koje još uvijek nisu shvatile da više nikada neće moći loviti u mutnom i da više nikada neće moći varati hrvatske građane, koji su sve svjesniji načina na koji banke dolaze do kapitala preko noći - kažu u Udruzi Franak te dodaju kako Udruga neće nestati sve dok ne nestane bezakonje koje ju je stvorilo.
