Kvalitetu zraka u Hrvatskoj nadzire DHMZ, koji za to ima šezdesetak mjernih postaja.
Uzroci onečišćenja
- Podaci s postaja prikazuju se na portalu Kvaliteta zraka u RH (https://iszz.azo.hr/iskzl/) i na kojem se mogu pronaći lokacije postaja te izmjerene veličine. Za svaku postaju i za svaku onečišćujuću tvar iskazuje se indeks kvalitete zraka, koji se vidi kao obojana točka na karti te se odnosi na tvar koja ima najvišu koncentraciju, ali kad se klikne na tu “točku” - otvara se prozor s indeksima za ostale onečišćujuće tvari koje se mjere na postaji, pojašnjavaju u DHMZ-u, koji podnosi izvješće o praćenju kvalitete zraka na postajama državne mreže, koja su dostupna na portalu Kvaliteta zraka u RH gdje su i izvješća koja obuhvaćaju državnu, ali i lokalne mreže za zrak.
A kvaliteta zraka, kako ukazuju u DHMZ-u, ovisi o zemljopisnim karakteristikama, izgrađenosti područja, meteorološkim uvjetima, temperaturi, vlazi, doprinosu od antropogenih izvora (mala kućna ložišta, promet i industrija), ali i o prirodnim izvorima (pustinjski pijesak, prašina, požari, morska sol), kao i o kemijskim transformacijama pri konverziji spojeva iz plinovite u čestičnu fazu, a brzina i opseg toga ovisi o atmosferskim uvjetima, temperaturi i vlazi zraka i emisija prekursora.
- Kao što godišnja izvješća pokazuju, nažalost, povišene koncentracije čestica su uobičajene za zimske uvjete, pogotovo na postajama u naseljima zbog grijanja, odnosno grijanja na kućnim ložištima tj. na drva. Tako, primjerice, u Zagrebu i ostatku kopnenog dijela, zbog hladnog vremena, u zimskom dijelu godine, zbog jakog prometa te još uvijek mnogih kućanstava koja se griju na kruta goriva, imamo veliki pritisak emisija lebdećih čestica (PM10 i PM2,5) pa je i njihova koncentracija povećana jer se u stabilnim atmosferskim uvjetima te čestice snažno koncentriraju pri tlu, ukazuju u DHMZ-u.
Zavodi daju preporuke
Kao što pokazuje slučaj Sl. Broda, koji ima najčešće probleme sa česticama u zraku, Hrvatska je zbog zemljopisnog položaja izložena i prekograničnom onečišćenju, koji se može dobro pratiti na pozadinskim postajama na kojima je minimiziran lokalni utjecaj jer se ne nalaze u naseljima.
- Općenito, prekogranično - kao i lokalno onečišćenje - može dolaziti iz prirodnih i antropogenih izvora. Što se prirodnih izvora tiče, cijelo područje Mediterana, kojem pripadamo, ima prirodni doprinos na koncentracije čestica što zbog morskog aerosola - uglavnom područje mora, što zbog utjecaja saharske prašine. Pritom, povećana koncentracija čestica u Sahari može biti posljedica nekoliko faktora, kao što su pustinjski vremenski uvjeti, odnosno sušno i vruće vrijeme, koje povećava eroziju površine i doprinosi podizanju čestica u zrak, ukazuju u DHMZ-u, napominjući da nedostatak vegetacije i rijetka vegetacijska pokrivenost također dodatno pospješuju ovaj proces.
Saharski vjetrovi, kako naglašavaju, mogu dizati velike količine prašine i pijeska u zrak.
- Najfinije čestice dopiru visoko u atmosferu, zahvaćaju ih zračne struje i mogu ih odvesti daleko od izvora. Čestice se polako talože i mogu povećati koncentracije daleko od izvora. Također suhi meteorološki uvjeti pridonose višim koncentracijama čestica jer nema efekta ispiranja oborinom, ukazuju u DHMZ-u te napominju da su upozorenja o kvaliteti zraka, u situacijama kada koncentracije onečišćujućih tvari premaše propisani prag, u nadležnosti lokalnih zajednica, odnosno zavoda za javno zdravstvo koji odlučuju koje preporuke će dati građanima, a zdravstvene preporuke mogu se pronaći i na stranicama Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. A. Štampar.
Vrijednost veća u pet slučajeva
U Varaždinu se kvaliteta zraka prati na mjernoj postaji Varaždin-1, koja pripada državnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka. Tu se mjere koncentracije NO2 i O3 automatskim analizatorima, a podaci se objavljuju na internatskoj stranici AZO-a.
-U posljednjih godinu dana, promatrajući izvorne podatke, izmjerene satne koncentracije NO2 nisu prekoračile propisane granične vrijednosti niti prag upozorenja, izmjerene satne koncentracije O3 nisu prekoračile propisani prag upozorenja ni prag obavješćivanja, dok su maksimalne dnevne osmosatne vrijednost prekoračile pet puta ciljnu vrijednost, doznajemo od Ive Baček, voditeljice Odjela za zrak Zavoda za zaštitu okoliša i prirode pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.
Kako napominje, ovi podaci informativnog su karaktera jer se radi o izvornim podacima, koji mogu biti drugačiji nakon procesa validacije, a rok za službene rezultate validacije i godišnje izvješće od laboratorija je 31. travnja za prethodnu kalendarsku godinu.
NZJZ: Kratkoročna onečišćenja nisu značajna ugroza
Svi podaci o koncentraciji čestica PM10/2,5 u Varaždinu, odnosno Varaždinskoj županiji, uključujući i one na web kartama, zapravo su procijenjene vrijednosti jer nema uređaja za njihovo mjerenja. Na postaji Varaždin-1 DHMZ uopće ne mejri njihovu koncentraciju, već samo prisutnost spomenutih plinova. Zavod za javno zdravstvo Varaždinske županije također ne provodi mjerenja kvalitete (onečišćenje) zraka.
- Provođenje tih mjerenja nije zakonska obaveza Zavoda te ih niti ne provodimo, a niti raspolažemo podacima o eventualnom onečišćenju, ukazuju u ZJZ-u, dodajući da neki zavodi provode mjerenja u sklopu određenih projekata, koje financiraju gradovi s područja njihovih nadležnosti.
U Zagrebu, međutim, DHMZ mjeri na sve četiri postaje onečišćenje zraka česticama PM10 i PM2,5, a tijekom zimskih mjeseci povremeno je njihova koncentracija veća (50-100).
Je li to opasno i koliko?
-Kvaliteta zraka se, sukladno zakonodavnom okviru, procjenjuje na temelju kontinuiranih mjerenja. Rezultati praćenja kvalitete zraka u Zagrebu od 2015., odnosno od kada se provode Mjere zaštite zraka definirane prvim Akcijskim planom za poboljšanje kvalitete zraka, pokazuju trend smanjenja godišnjih koncentracija lebdećih čestica PM10 i PM2,5, navodi se na portalu Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar.
Indeks kvalitete zraka dobiven mjerenjem, kako ukazuju, daje kratkoročno stanje kvalitete zraka te ne prikazuje godišnje stanje kvalitete zraka, koje se može značajno razlikovati od kratkoročnog.
- Indeks ne služi ocjeni onečišćenosti, koja se utvrđuje na godišnjoj razini. Kratkoročno onečišćenje zraka lebdećim česticama, uobičajeno za zimu, ne predstavlja značajnu ugrozu za zdravlje. Ipak, u cilju smanjenja rizika na zdravlje, daju se preporuke o prilagodbi, odnosno smanjenju ili izbjegavanju dugotrajnih fizičkih aktivnosti na otvorenome, sukladno stanju kvalitete zraka, osobiti za osjetljivije skupine, vele u NZJZ.
I u Zavodu za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja ukazuju da srednja godišnja koncentracija PM2,5 ne smije prekoračiti graničnu vrijednost od 25 µg/m3. Ta vrijednost nikada nije prekoračena u Zagrebu, budući da je 2013. iznosila 23, a 2022. godine 19. U Hrvatskoj najlošije stoji Slavonski Brod, koji i danas ima čestice malo iznad granične vrijednosti, a prije deset godina imamo je oko 40!
