U Hrvatskom narodnom kazalištu u Varaždinu danas je otvorena FSec2017 konferencija, sedma po redu. FSec je jedna od važnijih konferencija o informacijskoj sigurnosti u Hrvatskoj i regiji, koja je ove godine okupila 470 sudionika te mnoge ljude iz renomiranih svjetskih i domaćih tvrtki, organizacija i institucija koje se bave informatičkom sigurnošću.
- Konferencija je inače krenula kao prateći događaj naše znanstvene konferencije CECIIS koja će se održati na FOI-u za dva tjedna. Sama konferencija o sigurnosti je očito nadrasla svoje okvire iz kojih je krenula. Postali smo prepoznatljivi po informacijskoj sigurnosti i jako nam je drago da se to područje razvija - rekao je dekan Fakulteta organizacije i informatike prof. dr. sc. Neven Vrček, nadodajući kako Hrvatska u pitanju informatičke sigurnosti za sada relativno zaostaje za ostatkom svijeta.
Premalo stručnjaka u području informacijske sigurnosti
- Imamo vrlo dobre i iskusne stručnjake, mislim da je jedino potrebno unijeti malo više koordinacije i strukture i ovakvi događaji su sigurno korak u pravom smjeru. Stručnjaka u području informacijske sigurnosti nema dovoljno jer je to područje koje se jako brzo razvija, jako je dinamično i svaki dan se pojavljuju novi mehanizmi obrane. To je jedna vrlo posebna karijera jer je potrebno stalno usvajati nova znanja - zaključio je dekan Vrček.
S njime se slaže i doc. dr. sc. Tonimir Kišasondi, koji smatra da je Hrvatska ipak na pravom putu, iako pomalo zaostaje.
- Država je definirala Nacionalnu strategiju kibernetičke sigurnosti, pripremaju se različite radnje i u državnom sektoru se pripremaju različite akcije kojima se poboljšava cjelokupna sigurnost države, i mislim da smo na pravom putu, samo je potrebno više ulagati, pritiskati, educirati više stručnjaka kako bismo mogli još vide napredovati - objašnjava Kišasondi, navodeći kako je cilj ove konferencije da povezuje i ljude iz državnog sektora, hakere, industriju, poduzetnike i hobiste kako bi na istom terenu mogli razmijenjivati znanje, iskustva i koncepte.
- Bez razmjene znanja i informacija nema napretka u informacijskoj sigurnosti - navodi Kišasondi.
Informatika kao obavezni predmet u školi
Konferenciji je prisustvovala i ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak koja je pohvalila konferenciju kao jednu od najvažnijih konferencija u Hrvatskoj, te dodala da se u Hrvatskoj treba više ulagati u STEM područje.
- Naša inicijativa je da se sljedeće godine informatike uvede u 5. i 6. razred kao obavezni predmet, gdje će osim standardnih stvari biti poseban naglasak na informatičkoj sigurnosti, ali i o e-društvu i kako se snalaziti u tome. Dati ćemo priliku svim osnovnoškolcima u 6. razredu da dobiju svoje mikro računalo. Tu se ulažu relativno niska sredstva, oko 4, 8 milijuna kuna, a time ćemo osnovnoškolcima dati priliku da se upoznaju s mikroračunalima koje bi mogli upotrebljavati i na drugim predmetima na zanimljiv i kreativan način - rekla je ministrica Divjak, te dodala da je Varaždinska županija na samome vrhu po opremljenosti škola i ulaganju u školstvo.
- Ove godine otvorili smo više od 3 tisuće novih stipendija samo za STEM područje gdje se stimulira upis na fakultete u STEM području. Sljedeće godine kada ćemo ponovno sklapati nove programske ugovore s visokim učilištima, posebni ćemo naglasak staviti na kvote u STEM području jer je ulaganje u to područje temelj gospodarstva i naše uključenosti u globalne svjetske trendove - dodala je Divjak.
Važna je zaštita podataka i privatnosti
Kao jedan od predavača na konferenciji sudjelovao je i Alan Đurić, izvršni direktor tvrtke Wire i jedan od suosnivača Skypea, koji je rekao da bi se temi zaštite podataka i zaštite privatnosti trebalo više pričati i posvećivati više pažnje.
- Ova konferencija je najbolji primjer da Hrvatska ide u pravom smjeru i jako mi je drago da hvatamo korak s državama Skandinavije koje su jako osviještene u području informatičke sigurnosti. Sa Skypom smo uništili monopol velikih telefonskih konglomerata i promijenili smo način na koji ljudi komuniciraju. Sa Wire-om nam je cilj povećati svijest o privatnosti naših podataka i kako štititi naše podatke - objašnjava Đurić, ujedno savjetovavši ljudima da pripaze koje aplikacije koriste.
- Kada ljudi koriste određene softvere, aplikacije koje su besplatne, velika je vjerojatnost da je cijena naša privatnost koja može biti znatno veća od one koju bi platili za samo korištenje aplikacije. Bitno je da ljudi čitaju ugovore o korištenju i ugovore o privatnosti - upozorava Đurić.
