Tijekom 2020. godine na razini županije evidentirane su ukupno 3.002 odjave prebivališta, a tijekom prvih osam mjeseci ove godine evidentirano je već ukupno 3.090 odjava prebivališta.
Podaci su to Policijske uprave varaždinske koju smo pitali i u koje zemlje najviše odlaze naši ljudi i iz kojih je Policijskih postaja unutar županije zaprimljeno najviše zahtjeva za promjenom prebivališta. Što se tiče odgovora u koje su se zemlje osobe iselile, kažu iz PU varaždinske, da se ne vodi zasebna statistika, no bilježe se iseljavanja u sve države, a najviše u zemlje Europske unije.
- Najviše zahtjeva za odjavu prebivališta tijekom prvih osam mjeseci ove godine bilo je s područja Policijske uprave varaždinske (1.513), zatim Policijske postaje Ivanec (881), Policijske postaje Novi Marof (549) i Policijske postaje Ludbreg (147) - odgovaraju.
U inozemstvo 2020. odselilo 34.046 osoba
Na nacionalnoj razini, a prema Državnom zavodu za statistiku, u 2020. godini u Hrvatsku iz inozemstva se doselilo 33.414 osoba, a u inozemstvo se odselilo 34.046 osoba. Također, u 2020. godini iz inozemstva se doselilo 25,3% hrvatskih državljana i 74,7% stranaca, a odselilo se 61,4% hrvatskih državljana i 38,6% stranaca.
- U ukupnom broju doseljenih i odseljenih znatan je udio stranaca u okviru godišnjih kvota dozvola za zapošljavanje - navodi DZS. Tako od ukupnog broja doseljenih osoba u Hrvatsku, 28,2% osoba doselilo se iz Bosne i Hercegovine. Od ukupnog broja odseljenih osoba iz Hrvatske, najviše osoba odselilo se u Njemačku (34,2%).
S obzirom na spolnu strukturu, u ukupnom broju doseljenih osoba iz inozemstva veći je bio udio muškaraca (74,6%). U ukupnom broju odseljenih osoba u inozemstvo također je bio veći udio muškaraca (64,4%). Najveći broj odseljenih u inozemstvo bio je u dobi od 20 do 39 godina (47,1%).
U ukupnom broju doseljenih osoba iz inozemstva u Hrvatsku u 2020. godini najveći su udio imali Grad Zagreb (20,0%) i Istarska županija (11,4%). Prema ukupnom broju odseljenih osoba iz Hrvatske u inozemstvo, na prvome je mjestu bio Grad Zagreb (17,6%), slijedile su Splitsko-dalmatinska županija (9,6%) i Primorsko-goranska županija (7,7%).
S druge strane, u 2020. godini mjesto stanovanja unutar Hrvatske promijenilo je 64.155 osoba. Najveći broj preseljenog stanovništva unutar Hrvatske bio je u dobi od 20 do 39 godina (47,1%).
Udio žena u ukupnom broju preseljenih bio je 54,1%. Od ukupnog broja preseljenog stanovništva u 2020., najviše osoba (41,2%) selilo se između županija, između gradova/općina iste županije selilo se 38,7% osoba, a između naselja istoga grada/općine selilo se 20,1% osoba.
Varaždinska ipak pozitivni migracijski saldo
Migracije stanovništva između gradova/općina iste županije u 2020. bile su najveće u Splitsko-dalmatinskoj županiji i u Primorsko-goranskoj županiji. Najveću međužupanijsku migraciju stanovništva imali su Grad Zagreb i Zagrebačka županija.
Od ukupno dvadeset županija te Grada Zagreba, međužupanijski pozitivan migracijski saldo (više doseljenih nego odseljenih) imalo je pet županija i Grad Zagreb. Među njima je i Varaždinska županija (15 osoba) dok je najviši bio u Zagrebačkoj županiji (1.315 osoba).
Negativan saldo migracije među županijama imalo je petnaest županija, s tim da je najveći bio u Sisačko-moslavačkoj županiji (-368 osoba) i Brodsko-posavskoj županiji (-362 osobe). Najveći pozitivan saldo ukupne migracije stanovništva u 2020. (razlika između ukupnog broja doseljenih iz druge županije i inozemstva te ukupnog broja odseljenih u drugu županiju i inozemstvo) imao je Grad Zagreb (1.623 osobe).
Najveći negativan saldo ukupne migracije stanovništva imale su Vukovarsko-srijemska županija (-1.324 osobe) i Osječko-baranjska županija (-948 osoba).
Varaždinska županija imala je pozitivan saldo ukupne migracije stanovništva i iznosio je 39 osoba.
