Tvrtka Bisnode uoči međunarodnog Dana žena pripremila je analizu utjecaja žena na hrvatsko gospodarstvo te je razvila BIWI indeks (Bisnode Index of Woman Influence) koji na jedinstven način mjeri utjecaj žena iz različitih segmenata u odnosu na njihov utjecaj na razini cijelog gospodarstva.
Prema BIWI indeksu po županijama prednjači Međimurska s indeksom od 131,7, slijedi ju Koprivničko-križevačka županija sa indeksom od 124,7, Zagrebačka županija ima indeks od 124,1 Krapinsko-zagorska županija s indeksom od 105,3 dok je Varaždinska županija ispod 100 s indeksom od 93,5 te je na kraju Splitsko-dalmatinska županija sa indeksom od 80,4.
Prema tome u Međimurskoj županiji najveći je utjecaj žena dok je najmanji u Splitsko – dalmatinskoj.
Stoga, top županije prema BIWI parametrima su Međimurska koja prednjači po broju poduzeća s indeksom od 116,7 te prednjači po plaćama s indeksom od 132,8 te po porezu s indeksom od 132,8. Slijedi ju Sisačko-moslavačka prema broju zaposlenih s indeksom od 123,7 i po prihodima s indeksom od 139,5, dok Zagrebačka prednjači po izvozu s indeksom od 149,0 te po investicijama s indeksom od 158,5.
Među najvećim hrvatskim gradovima, najveći utjecaj u gospodarstvu svoga grada imaju poduzetnice iz Siska sa 138,7 i Varaždina sa 122,2, dok je najmanji utjecaj poduzetnica iz Velike Gorice.
Top gradovi po BIWI parametrima su Karlovac koji po parametru broj poduzeća ima indeks od 113,9, Sisak koji prema parametru broju zaposlenih ima indeks od 161,4 te po parametru prihodi indeks od 159,6. Slijedi grad Đakovo koji po parametru izvoz ima indeks od 233,0 te po parametru investicije s indeksom od 142,8. Nadalje Sisak po parametru plaća ima indeks od 155,4 dok Varaždin po parametru poreza ima indeks od 160,6.
Među 20 najvećih hrvatskih općina, utjecaj poduzetnica u općini Erdut je trostruko veći od nacionalnog prosjeka zbog kontrole najvećeg poduzeća u općini. S druge strane, s obzirom da su najveća poduzeća u općini Trnovec pod kontrolom muškaraca, utjecaj žena je dosta niži u odnosu na ostale općine.“
Poljoprivreda i zdravstvo se ističu kao djelatnosti u kojima je iznadprosječan broj poduzeća pod kontrolom poduzetnica. S druge strane najmanji udio poduzetnica je u rudarskoj djelatnosti.
Dakle, žene u Hrvatskoj i dalje su daleko manje zastupljene u gospodarstvu od muškaraca, ali uz kontinuirani rast njihovog utjecaja. Trenutno je oko petine gospodarske aktivnosti izravno u rukama žena, ali je definitivno potencijal doprinosa žena gospodarskom napretku daleko veći.
Žene poduzetnice u RH kontroliraju gotovo četvrtinu poduzeća, ali su njihovi udjeli prema broju zaposlenih, prihodima, investicijama i izvozu manji od 20% što ukazuje na to kako su njihova poduzeća u prosjeku manja.
Analiza ženskog poduzetništva između tri gospodarske regije pokazuje kako su najmanje poduzetne žene iz Kontinentalne regije. Ipak, poduzetnice iz Kontinentalne regije podjednako zapošljavaju, uprihođuju te izvoze kao i poduzetnice iz Jadranske regije.
Prema svim tim parametrima, zagrebačke poduzetnice imaju veće vrijednosti. Žensko poduzetništvo u Hrvatskoj je u prosjeku likvidnije, ali i zaduženije u odnosu na prosjek gospodarstva dok je naplata u prosjeku podjednako dugačka.
Usporedba između regija pokazuje najbolje vrijednosti kod poduzetnica iz Kontinenta dok su poduzetnice s Jadrana su u prosjeku najzaduženije, a one iz metropole najduže naplaćuju potraživanja prema BIWI indeksu.
