Kada znate unaprijed sve brojeve koji su dobitni, ima li razloga da se u to ne upustite, zapitao je Umažanin Stjepan Majkovic, koji je primio nagradu najdugovječnijeg kooperanta Podravka tijekom druženja stotinjak njegovih kolega u Tvornici voća i povrća u Varaždinu, koja je ove godine proširena za pogon prerade rajčice, koji su njezini mali proizvođači imali priliku razgledati.
-Napravio se veliki korak, gotovo s planete na planetu. Bio sam skeptičan, zatvarala se naša tvornica, izgledalo je neizvjesno. Mene čudi da je sada sve tako uspješno, iskreno je priznao Majkovic koji već tridesetak godina surađuje s koprivničkim poduzećem.
A da je poslovanje Podravke uspješno, potvrđuju i brojke. Kako je uvodno ukazala Martina Dalić, predsjednica uprave, diljem Hrvatske obrađivalo se više od 700 hektara poljoprivrednih površina, a bilo je angažirano oko 250 proizvođača i udruga ne samo iz naše zemlje, već i Hercegovine te Vojvodine. Ivan Ostojić, član Uprave zadužen za poljoprivredu, posebno se osvrnuo na ključnu ulogu novog pogona za preradu rajčice u koji se krenulo radi postizanja samodostatnosti.
-Prošle godine Hrvatska je proizvela 26.500 tona, od čega mi smo imali 6000, a ove godine mi imao skoro 30.000 i dnevno prerađivalo i više od 1000 tona, što znači da smo u jednoj godinu udvostručili hrvatsku proizvodnju. Iduće planiramo niti još bolji – napuniti tvornicu sa svih 40 tisuća tona, što je 4-5 puta više nego u Umagu, a površine povećati na 520 hektara, od čega 180 hektara u kooperaciji, najavio je Ostojić na okupljanju kooperanata.
Uslijedila je panel rasprava četvero predstavnika. Uzgoj rajčice u Međimurju, koje je zbog vodnog bogatstva pogodno za proizvodnju povrća, logičan je izbor za Peru Pušića iz Gramex-a predsjednika udruge međimurskih proizvođača rajčice Črleno srce.
-Kao i svaki početak, i ovaj nije bio lak. No, zajedničkim naporima ohrabrili smo druge proizvođače i uspjeli smo. Zanimanje je veliko jer su rezultati dobri. Pobrali smo polovicu naših površina na kojima su prinosi više nego zadovoljavajući jer prelaze 100 tona po hektaru, što je posljedica korištenja novih tehnologija, a uvodili smo neke biološke programe jer smo svjesni da će se sve manje koristiti pesticidi, kod koje upotrebe pazimo, rekao je Pušić, dodajući se nada još boljoj i dugoročnoj suradnji s Podravkom.
Vjeko Bošković poznati je proizvođač šparoga iz Cerne, koji se počeo preusmjeravati na rajčicu.
-Već 17 godina sam poljoprivredni proizvođač, no iza mene je prva sezona uzgoja rajčice u kojoj je prinos bio 112 tona po hektaru, što je za prvu godinu vrh i ja sam zadovoljan. Toga ne bi bilo da Podravka nije izašla prema Slavoniji. Tražio sam to i prije, ali nisam mogao dobiti ugovore pa zahvaljujem predsjednici uprave Martini Dalić, gospodinu Ostoiću i svima koji su za to zaslužni, rekao je Bošković, najavljujući povećanje površina, ali uz oprez.
I Doroteja Santo OPG Santo Roštan Cahunek iz Đurđevca izrazila je zadovoljstvo urodom rajčice, koji je bio bolji nego lani.
-I ove godine nam vrijeme nije uvijek išlo baš na ruku, stradali smo od tuče, ali smo imali 140 tona po hektaru. Dali smo si truda i posvetili se uzgoju koji iduće godine planiramo na većoj površini, koju ćemo povećati sa šest na deset hektara, najavila je Santo.
Perica Oroz iz udruge Zlatna dolina, koja pomože proizvođačima, ukazao je da organizirana proizvodnja rajčice u požeškom kraju utječe na demografske prilike.
-Imamo proizvođače povrća, puno kupusnjača i varaždinskog zelja se proizvede kod nas, a sada se jače krenulo i s rajčicom. Rezultati nisu veliki jer se radi o prvoj sezoni, ali već osnažuju ostanak mladih na selu, posebice one koji žele priječi s tradicionalnih ratarskih kultura. Postoji interes za proširenje proizvodnje, koji najavljuju u Podravci, i vjerujem da ćemo dogodine imati više naših proizvođača, rekao je Oroz, napominjući da postoje poteškoće s navodnjavanjem i novim pristupom zaštiti bilja.
Suradnju s Podravkom, kako su svi istaknuli, vide kao model za budućnost hrvatske poljoprivrede.
-Imajući na umu da je u Austriji udruženo u zadrugama više od 90 posto proizvođača jer je samostalno teško, a slično je i u Sloveniji, i naši su se proizvođači u Požegi udružili 2008. godine, ali ovo sada je na puno višoj razini. To je majčinskih, a ne maćehinski odnos jer imamo najvišu moguću potporu, naglasio je Oroz, napominjući da su se troškovi poljoprivredne proizvodnje ustalili jer je zaštita bilja pojeftinila, nakon poskupljenja, tako da nema značajnog troška, osim cijene rada i ulaganja.
Da se zajednički može više, složila se i Doroteja Santo.
-Savjeti od proizvođača koji se dulje bave proizvodnjom mogu nam jako pomoći jer su se susreli sa svim mogućim nedaćama. Tuča nam je veliki izazov za koju nemamo rješenje, iako osiguravamo i bez toga ne bi išlo, dok samo odvodnju počeli rješavati. Tu su i savjeti stručnjaka iz Podravke, koji su uvijek dostupni i idu na ruku. Savjeti su im kvalitetni i pravovremeni, naglasila je Santo, napominjući da će klimatske promjene biti sve veći izazov.
Ukazujući na važnost sigurnosti kod proizvodnje i otkupa, odnosno ugovaranja cijene koja se zna već na početku pa se može lakše ulagati, suradnji s Podravkom Pušić je usporedio sa simbiozom, koji priželjkuje i kod drugog povrća.
-Voljeli bismo imati ugovore i za dodatne kulture. Mi znamo da vi to možete. Novi, veći prerađivački kapaciteti, koji daju dodatnu vrijednost, sada su tu. Rijetko tko bi spreman na takve poduhvate, kao predsjednica uprave. Najčešće oni koji dođu na čelu važne kompanije ne diraju ništa i plaća ide. Međutim, vi niste takvi, vi ste jako hrabri i gurate hrvatsku poljoprivrednu naprijed, ustvrdio je Pušić, dodajući da su ljudi spremni raditi, samo im treba dati priliku.
S time se složio i Bošković, a posebno je pohvalio Podravkino preuzimanje poljoprivrednog dijela Fortenove, odnosno Belja, Vupika i ostalih.
-Podravka je stala na branik domovine i obranila zemlju kao što smo je mi 90-ih. Imamo plodno tlo, imamo vjetar u leđa. Sada je naše da radimo, prilika je tu. Imamo kao podršku jako kvalitetan kadar, kao što su Luka i Robert, koji nam pomože savjetima u proizvodnji, iako smo imali svoja znanja i iskustva, naglasio je Bošković, napominjući da su klimatske promjene izazova, ali sve nepogode kroz povijest nisu uništile poljoprivredne proizvođače pa neće ni današnje, ako se budu znali s njima nositi, odnosno imati podršku kakvu daje Podravka.
Nakon panela, Podravka je nagradila najuspješnije proizvođače rajčice.
