Između dva popisa stanovništva, od 2001. do 2011., u Hrvatskoj je sagrađeno 67 tisuća novih vikendica i kuća za odmor, piše Večernji.hr.
Svaki put kad istražuju bogatstvo i imovinski status hrvatskih građana stranci nas zbog vlasništva nad stanovima i kućama smatraju bogatijima nego što to sami mislimo. Uz 1,5 milijuna stanova i kuća koje služe za stalno stanovanje, tom bogatstvu pridonosi i 249 tisuća kuća za odmor, no neovisno o tome što mnogi ljudi imaju nekretnine, pitanje je mogu li platiti režije.
Hrvatska je u europskim relacijama u donjoj skupini država po plaćama i standardu građana, no slika se okrene kad se na tekuća primanja dodaju nekretnine ili financijska imovina. Hrvatski su građani u krizi uštedjeli 47 milijardi kuna, a neto financijska imovina stanovništva iznosi 251 milijardu kuna.
