Sudac Ivan Turudić nije član Udruge hrvatskih sudaca (UHS)! Kratko to navodi Marijan Bitanga, sudac Visokog kaznenog suda RH i glasnogovornik Udruge hrvatskih sudaca, odgovarajući na upit je li itko prijavio suca Turudića Etičkom ili Stegovnom vijeću UHS, odnosno pokreću li ona postupak radi utvrđivanja mogućeg kršenja kodeksa sudačke etike i samostalno te u kojim slučaju to čine, odnosno jesu li to već učinila zbog navoda koji su se pojavili u javnosti u vezi suca koji je izabran za glavnog državnog odvjetnika.
Prije toga, UHS smo pitali jesu li postupci Turudića, koji se spominju u javnosti, u skladu s Kodeksom sudačke etike, odnosno hoće li se i na koji način utvrditi. Umjesto odgovora, UHS je poslao na adrese više medija priopćenje u kojem se navodilo da je „biranje glavnog državnog odvjetnika sada dio političkog postupka, koji se ne odnosi na sudbenu vlast“.
-UHS i ovaj put podsjeća da se svaki sudac treba pridržavati Kodeksa sudačke etike. Svaki sudac dužan je obnašanjem sudačke dužnosti i aktivnostima izvan suda razvijati standarde ponašanja koji pridonose očuvanju ugleda i dostojanstva suda i sudačkog poziva. Sudac mora izbjegavati svako ponašanje koje je nedostojno i koje stvara dojam nedoličnosti sudačkom položaju, prihvaćajući i ona ograničenja koja bi se drugim građanima činila opterećujućima, priopćili su početkom tjedna iz UHS, napominjući da nije svaka povreda Kodeksa ujedno stegovno djelo, odnosno da su stegovni postupak ovlašteni pokrenuti predsjednik suda (ne sud), predsjednik neposredno višeg suda i ministar nadležan za poslove pravosuđa.
A čega bi se suci to trebali pridržavati i zašto? Kodeks sudačke etike, kako se navodi u njegovom uvodnom dijelu, donijet je radi ostvarenja najviših vrijednosti ustavnog poretka Republike Hrvatske – vladavine prava, ustavnosti i zakonitosti, humanosti i etike, zaštite ljudskih prava i sloboda; kao i radi ostvarenja neovisnosti, nepristranosti, stručnosti, jednakosti i dostojanstva sudačkog poziva te promicanja načela visokih etičkih standarda, odnosno radi jačanja povjerenja javnosti u pravednost i učinkovitost sudačkog poziva.
Zbog toga, kao i još nekih navedenih razloga, sudac se u profesionalnom postupanju i u privatnom životu mora ponašati humano te primjenjivati najviša etička načela u skladu sa standardima profesionalne i opće kulture.
-Sudac je dužan postupati neovisno u odnosu na društvo, društvene skupine i pojedince te je dužan postupati i odlučivati samo u skladu sa savjesnim tumačenjem i primjenom propisa. Sudac mora obnašati svoju dužnost nepristrano i bez predrasuda ili naklonosti u odnosu na rasu, boju kože, vjeru, nacionalnu pripadnost, životnu dob, bračni status, spolnu orijentaciju, socijalni i imovinski položaj, političku opredijeljenost i svaku drugu različitost, stoji u Kodeksu.
U dijelu „Dostojanstvo sudačkog poziva“ stoji da je „sudac dužan obnašanjem sudačke dužnosti i aktivnostima izvan suda razvijati standarde ponašanja koji pridonose očuvanju ugleda i dostojanstva suda i sudačkog poziva“.
-Sudac mora izbjegavati svako ponašanje koje je nedostojno i koje stvara dojam nedoličnosti sudačkom položaju, prihvaćajući i ona ograničenja koja bi se drugim građanima činila opterećujućima. Sudac je dužan čuvati ugled sudačkog poziva i položaja kroz pisanu i izgovorenu riječ, stoji u Kodeksu.
Nadalje, sudac se ne smije koristiti ugledom svog poziva kako bi ostvario ili unaprijedio svoje privatne interese, interese članova svoje obitelji ili bilo čije druge interese.
-Sudac ne smije dopustiti da članovi njegove obitelji, zaposlenici u sudu ili bilo tko drugi podređen autoritetu sudačke dužnosti prihvati dar, zajam ili uslugu za ono što bi sudac u obnašanju svoje dužnosti učinio ili propustio učiniti, stoji u Kodeksu te dodaje da sudac ne smije otkriti povjerljive obavijesti za koje sazna tijekom obnašanja dužnosti, osim ako to zahtijeva službena dužnost, dok je u javnim istupima dužan promicati ugled sudačkog poziva.
Svatko, naravno, može imati mišljenje o tome je li ove članke Kodeksa prekršio Turudić svojim postupcima, koji su dobrim dijelom izašli u jasnost tek ovog dana. Međutim, mjerodavan stav daju tijela UHS, koja ga neće dati jer je on među petstotinjak od ukupno 1657 sudaca, koji nisu članovi udruge, dok - usput rečeno - HND odlučuje o kršenjima Kodeksa časti novinara i za novinare koji nisu članovi strukovne udruga, ali njima ne izriče opomene, odnosno najtežu kaznu – isključivanje iz HND-a.
Ipak, unatoč ovom (pre)uskom postupanju UHS, možda će se ipak dobiti pravorijek o ponašanju Turudića, koje je oštro podijelilo političku i medijsku scenu, kao i stručnjake i javnost: dok njegove susrete sa Zdravkom Mamićem i prepisku s Josipom Rimac jedni drže skandaloznom i neprimjerenom za suca, drugi u tome ne vide nikakav problem, a još manje javni interes za objavu..
Naime, iako UHS neće ništa poduzeti, predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić najavio je da će taj sud „provjeriti navode iz tiska i nakon toga će donijeti odluku”, a i na Visokom kaznenom sudu će se isto napraviti. Međutim, pitanje je hoće li, odnosno kako će tu postupci završiti jer Turudić više nije sudac ili će to uskoro prestati biti jer počinje voditi DORH.
