Nagađanja o mogućem baby boomu zbog brojnih građana koji su protekla dva mjeseca bili u izolaciji i uglavnom radili od kuće slična su euforičnom zanosu krajem Svjetskog prvenstva u nogometu 2018. Međutim, broj rođenih devet mjeseci nakon završetka prvenstva, odnosno u travnju i svibnju 2019. bio je gotovo na istoj razini kao u istim mjesecima nekoliko proteklih godina - ukazuje demograf prof. dr. Nenad Pokos iz Instituta Ivo Pilar, navodeći da nisu realna nagađanja o mogućem baby boomu samo zato što su u vrijeme pandemije koronavirusa ljudi bili u izolaciji i uglavnom radili od kuće.
Navodi da se često pri takvim predviđanjima zaboravljaju raniji primjeri kako se baby boom javlja pri gospodarskom rastu i većoj mogućnosti zaposlenja, a ne u nesigurnim i tjeskobnim situacijama.
- Ako početkom zime i dođe do blagog porasta broja živorođenih to može imati samo kratkoročni efekt jer za vrijeme ekonomskih kriza fertilitet općenito naglo pada te zbog financijske nesigurnosti i neizvjesnosti za budućnost ljudi odgađaju odluku o zasnivanju obitelji - kaže demograf Pokos, dodajući da je i zbog globalne financijske krize iz 2008. godine broj rođenih u Hrvatskoj između 2008. i 2015. smanjen za 15,3 posto.
- Možda je još ilustrativniji primjer Grčke, koja je krajem 2009. godine zapala u najveću ekonomsku krizu u Europi, te gdje je godinu prije rođeno nešto više od 118 tisuća djece, a već 2015. godine malo manje od 92 tisuće, odnosno u tih sedam godina rođeno je čak 23,4 posto manje djece - navodi Pokos.
Budući da će ova kriza po svim predviđanjima biti mnogo teža demograf Pokos ističe da će to još više obeshrabriti mnoge parove da imaju djecu, pogotovo one koji već imaju potomstvo.
- Nepovoljno je što u dob između 25 i 35 godina života ulaze sve malobrojnije generacije te za nekoliko godina možemo očekivati znatno manje rođenih u odnosu na nekoliko prethodnih godina. Naime, u Hrvatskoj u navedenoj životnoj dobi rađa više od 60 posto žena, a te generacije na svijet su došle u razdoblju znatnog smanjenja nataliteta početkom 1990-ih, a koje su još dodatno okljaštrene masovnim iseljavanjem posljednjih nekoliko godina. Usto, zbog fizičke distance i neodržavanja nastave, koncerata, sportskih događaja i sl. mladi ljudi nemaju mogućnost bolje se upoznati i zasnovati vezu što će vjerojatno idućih godina utjecati na smanjenje broja vjenčanja, a samim time i na daljnji pad broja živorođenih. Vjerojatno ćemo zbog tih razloga uskoro imati znatno više neoženjenih i neudanih, odnosno samaca te zabilježiti porast broja osoba koje i nakon navršene tridesete godine života žive s roditeljima, a po čemu smo i prije epidemije bili rekorderi među članicama EU - ističe sugovornik.
Stoga, navodi demograf da se idućih mjeseci može očekivati porast broja razvoda jer istraživanja pokazuju kako se najviše zahtjeva za razvod brakova podnosi nakon novogodišnjih praznika i godišnjih odmora. Naime, čim su supružnici dulje skupa, sve više uočavaju svoje probleme i pronalaze razloge za svađu čime bračni odnosi znatno češće “pucaju”.
Više o ovoj temi čitajte u novom broju Varaždinskih vijesti...
