Izloženost poduzeća iz Varaždinske županije prema Agrokoru, posebice Konzumu, kreće se oko 1,8 milijardi kuna i sve će tvrtke, izravno ili neizravno, pretrpjeti određenu štetu.
Ukazao je to Čedomil Cesarec, predsjednik HGK - Županijske komore Varaždin, na prošloj sjednici Gospodarskog vijeća.
Ostat će ožiljci i rane
- Svi smo u teškoj situaciji jer u Varaždinu ima dosta tvrtki koje posluju s Konzumom ili drugim tvrtkama iz koncerna Agrokor te imaju nenaplaćena potraživanja. No, usprkos tome, oni i dalje žele raditi. Sastali smo se da vidimo kakva je situacija i što možemo očekivati od Vlade, ali i da mi sami na lokalnoj razini vidimo možemo li kako olakšati ovu situaciju i međusobno si pomoći - rekao je Cesarec, koji je ustvrdio da nitko neće ostati “neokrznut” te da će zasigurno ostati “ožiljci i rane”.
Sjednica na temu situacije u Agrokoru sazvana je na incijativu Mladena Topolnjaka, direktora varaždinske tvrtke Derma, koja je jedan od dobavljača tvrtki koncerna Agrokora.
Topolnjak je ustvrdio da iznos koji potražuje Derma ne može ugroziti njihovo poslovanje, ali postoji potencijalna opasnost u poslovanju s tvrtkama iz prehrambenog sektora koji su veliki dobavljači Agrokora.
Na Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za RH, koji je izglasan u Saboru, ne gleda blagonaklono.
- Zakon je nedorečen i on spašava jednu tvrtku, a ostale u tom lancu ne. Ne čudi me dogovor s velikim dobavljačima, koji najveći dio svoje prodaje ostvaruju s Konzumom, ali ne zato što ne bi mogli prodati nekom drugom - jer bi mogli, iako ne u tim količinama - nego su i sami na računtoga narasli, što je i poslovni rizik. No, što je, primjerice, s dobavljačima dobavljača? Ili s trećim dobavljačima? Hoćemo li danas-sutra zakonskim rješenjima također spašavati neki OPG ili neku treću tvrtku - pitao je Topolnjak.
Također primjećuje da se donošenjem tzv. lex Agrokora za tu tvrtku ništa nije promijenilo po pitanju vlasništva.
- Nedopustivo je što se ovakvim oblikom zakona zakonom spašava nečija imovina, i to na račun nekog drugog - ustvrdio je Topolnjak, dodavši da bi se trebalo pomoći svima u tom lancu, umjesto da se misli samo na vrh piramide.
”Prekasno reagirali”
Franjo Beser, direktor ludbreške tvrtke Grafičar, također se složio da su dobavljači stavljeni u nepovoljniji položaj. Zalaže se za sklapanje svojevrsnog aneksa kojim bi se zaštitili i dobavljači.
- Ovo je najveća kriza koja se ikad dogodila hrvatskom gospodarstvu. Vlada je prekasno reagirala, a zakon je nedorečen. U njemu uopće ne pronalazim sebe kao dobavljača. Premda je dogovor na vrhu drugačiji, banke od nas na terenu traže dogovor po pitanju regresnih mjenica, odnosno traže da ih mi preuzmemo, ako se neće uspjeti naplatiti od Agrokora. Banke igraju dvostruku igru - upozorio je Beser te napomenuo da su dobavljači spremni raditi kao i prije, ali žele jednaki položaj kao i banke.
Damir Kirić, predsjednik uprave varaždinske tvrtke Gumiimpex-GRP, ukazao je da dobavljači moraju biti jedinstveni.
- Jedino ih uskraćivanjem robe možemo prisiliti da se nešto poduzme - smatra Kirić.
Beser je ocijenio da su u ovom slučaju zakazali i sama HGK, ali i Hrvatska udruga poslodavaca (HUP).
- Trebali su reagirati kada se zakon izrađivao, a sada nam je jedino preostalo tražiti da se dobavljače stavi u jednak položaj kao i banke. Dobavljači se moraju zaštititi i imati financijsku sigurnost, a to je jedino da mjenice plati Agrokor, a ne dobavljači - rekao je Beser, izrazivši čuđenje da su banke, koje su u stranom vlasništvu, u boljem položaju nego hrvatski dobavljači.
Topolnjak je poručio da im je “ovo dobra škola da se ovako nešto više ne smije raditi”.
- Tzv. standstill aranžmanom treba obuhvatiti i sve dobavljače te u mirovanje staviti njihove porezne i kreditne obveze, prvenstveno porezne s obzirom da dobavljači moraju platiti PDV na potraživanja kojim im je država ovim zakonom blokirala. U ovakvom obliku ovo je zakon najvećim dijelom napravljen radi jedne tvrtke i jednog čovjeka - rekao je Topolnjak, dok je Beser upozorio na apsurdnu situaciju kako su u ovom slučaju krivi dobavljači koji su robu dali, a ne oni koji su robu trebali platiti.
Politika (ne)štiti proizvodnju
Topolnjak je na to odvratio da je takve okvire postavila država, odnosno politika koja je predstavlja.
- Tisuću puta sam pitao zašto naše prehrambene tvrtke ne prodaju svoje proizvode vani, umjesto na hrvatskom tržištu, te mi je rečeno da je vani ne žele uzeti. Njihova politika štiti svoju proizvodnju, prvenstveno prehranu - naveo je Topolnjak, dok je Cesarec ukazao da je država kriva jer je omogućila neplaćanje.
Nadica Zver, direktorica Ivančice, podsjetila je pak da su tvrtke prije više desetaka godina morale dokazati da imaju obrtni kapital za pojedine investicije. Direktor Termoplina Ivan Topolnjak rekao je da će ova situacija imati indirektnu štetu i za tu tvrtku budući da su njihovi kupci dobavljači Agrokora.
- O ovom se problemu već priča već više od godinu dana, a država uopće nije reagirala. Točno je da smo nekad morali dokazati obrtni kapital što je danas upitno, pogotovo za Agrokor, koji nije dokazao kako će kupiti Mercator. Gdje je tu bila država, dok su istovremeno neki od nas bili izloženi raznim kontrolama - ukazao je Topolnjak, koji je predložio i blokadu privatne imovine u slučaju Agrokor.
Članovi vijeća su naposljetku dogovorili da će Komori uputiti prijedloge da se tzv. standstill aranžmanom obuhvate svi dobavljači te da im se stopiraju kreditne i porezne obaveze te da se zaustavi naplata mjenica. Naplatu bi, složili su se, trebalo prebaciti na Agrokor budući da je ta tvrtka dužnik, a ne ljudi koji su davali robu.
