Danas je održana izborna sjednica Gospodarskog vijeća Hrvatske gospodarske komore - Županijske komore Varaždin, na kojoj su izabrani novi predsjednik te zamjenik predsjednika Županijske komore.
Za predsjednika je izabran Tomislav Cesarec, direktor tvrtke Boxmark Leather, dok je za njegovog zamjenika izabran Franjo Beser, direktor tvrtke Grafičar iz Ludbrega. Uz članove Gospodarskog vijeća, sjednici su prisustvovali i Luka Burilović, predsjednik HGK, te Goran Šaravanja, glavni ekonomist HGK. Cesarec stupa na funkciju predsjednika s 1. svibnjem 2025.
Novoizabrani predsjednik Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Varaždin Tomislav Cesarec zahvalio je članovima Gospodarskog vijeća na izboru i povjerenju koje su mu ukazali.
- Gospodarstvo Varaždinske županije je specifično po tome što u njemu prevladava prerađivačka, izrazito izvozno orijentirana industrija, koja se u aktualno vrijeme susreće s mnogim izazovima te je, prije svega, pod utjecajem aktualne geopolitičke situacije u Europi i svijetu. Dolazim iz realnog sektora i iz prve ruke poznajem situaciju u gospodarstvu Varaždinske županije i u svom radu ću zastupati interes članica Komore na unapređenju uvjeta poslovanja - istaknuo je Cesarec.
- Glavni izazovi s kojima se gospodarstvo susreće su zadržavanje kvalificiranih radnika u poduzećima, osiguranje dovoljnog broja novih stručnih kadrova, prije svega kroz formalno obrazovanje i dualan sustav obrazovanja, zatim ulaganja u modernizaciju tehnoloških procesa gdje moramo iskoristiti EU fondove te korištenje digitalne transformacije, inovativnosti i umjetne inteligencije - napomenuo je.
- Komora će, kao i do sada, sudjelovati u kreiranju gospodarskih politika i mjera koje će doprinijeti razvoju, u suradnji s obrazovnim institucijama će se kreirati obrazovni programi koji će generirati kadrove u skladu s aktualnim potrebama tržišta rada te će se još snažnije koristiti podrška izvozu i povećanju konkurentnosti na domaćem i međunarodnom tržištu. Cilj svega toga je da imamo održivi gospodarski rast i da Varaždinska županija bude i dalje etablirana kao jedna od najrazvijenijih gospodarskih sredina u Hrvatskoj - kazao je novi predsjednik županijske Gospodarske komore.
- Nedostaje nam stručnih kadrova čije stručne kvalifikacije odgovaraju potrebama gospodarstva u Varaždinskoj županiji, zbog čega moramo zapošljavati strane radnike. Zato nam je cilj da domaće radnike zadržimo kroz mjere kako bi im kao poslodavci bili atraktivni. Imamo prijedloge koje ćemo izložiti što se tiče poreznog rasterećenja plaća kako bi neto plaće bile veće. U tome su bitne gospodarske politike i da država na sebe preuzme dio tereta. Prvi korak je da vidimo kojim konkretnim mjerama i politikama možemo povećati konkurentnost gospodarstva i osigurati dovoljan broj kvalificiranih stručnih kadrova - naglasio je Cesarec.
Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović čestitao je novom predsjedniku županijske Komore i njegovom zamjeniku, te zahvalio dosadašnjem predsjedniku Dragutinu Gložiniću, koji odlazi u mirovinu, na njegovom radu.
Istaknuo je da je zadovoljan izborom novog vodstva Županijske komore te dodao da je Franji Beseru na sjednici ujedno uručeno priznanje, budući da je tvrtka Grafičar prošle godine proslavila 70 godina djelovanja.
- Gospodina Cesarca dobro poznajem, on je ugledan gospodarstvenik. Imam iskustva i s njegovim ocem, koji je nekada također bio predsjednik Županijske komore. Tomislav Cesarec je jedan mladi čovjek na čelu jedne važne tvrtke za Varaždinsku županiju, modernih shvaćanja, vrlo ozbiljan i odgovoran, i mislim da ćemo imati jako dobru suradnju, jer je gospodarstvo Varaždinske županije jedno od najvažnijih i najsnažnijih u Republici Hrvatskoj. Prije svega oslonjeno je na industriju, na poljoprivredu, na uslužne djelatnosti. Industrijska proizvodnja ima udio oko 41% u vašem BDP-u, što je u odnosu na Hrvatsku više nego dvostruko više. Varaždinska županija, uz Krapinsku i Međimursku županiju, dakle sjever Hrvatske, svakako je jedan od najrazvijenijih. Prerađivačka industrija je iznimno važna, nosi više od 50% zaposlenih i više od 50% prihoda vaše županije - napomenuo je Burilović, dodavši da veliku ulogu na ovom području ima i građevinarstvo.
- Naglasio bih da je vaša geografska pozicija svakako prednost, ulaganje u obrazovanje, dobra prometna infrastruktura, imate dobru poduzetničku tradiciju, vrijedne marljive ljude, imate odgovorne poslodavce. To su sve preduvjeti da danas imate jako dobro razvijeno gospodarstvo. Naravno, izazovi postoje i u vašoj županiji, to su demografski izazovi, nedostatak radne snage koji se tiče i cjelokupne Hrvatske. Dakle, puno je dobrih stvari, ali puno je i izazova - rekao je predsjednik HGK.
Dodao je da se na sastanku s gospodarstvenicima razgovaralo i o stanju gospodarstva na razini Hrvatske.
- Raspravljamo i o izazovima i problemima koji svakako postoje, ali trebamo biti optimisti s obzirom na sve ovo što se događa u svijetu, u kontekstu izbora u SAD-u te prošli tjedan u Njemačkoj, našem najvećem trgovinskom partneru. Dakako da sve to može utjecati i na događanja u Hrvatskoj koja je ipak mala država, jedno malo, ali otvoreno gospodarstvo, koje u svakom slučaju treba iskoristiti sve ove pogodnosti koje smo dobili i kroz EU fondove i kroz Nacionalni program oporavka i otpornosti, sveukupno negdje oko 25 milijardi eura u zadnje vrijeme. Fondovi idu i dalje, neće stati, samo možda neće biti više u ovim iznosima koji su bili dosad. Trebamo iskoristiti ova bolja vremena i pripremiti se te ojačati svoju konkurentnost za vremena koja možda neće biti tako dobra. Ali optimisti smo, pogotovo za Varaždinsku županiju, mislim da je stanje jako dobro. Mi kao Komora i dalje želimo biti pouzdan partner i na raspolaganju svim vašim gospodarstvenicima, ne samo u Varaždinskoj županiji nego u cijeloj Hrvatskoj - poručio je Burilović.
Glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore Goran Šaravanja komentirao je rast BDP-a, koji je u zadnjem kvartalu 2024. porastao za 3,7 posto.
- Rast je bio brži od onoga što je tržište očekivalo, temeljen na snažnoj domaćoj potražnji, dakle kroz rast osobne potrošnje, koji je ubrzao kroz drugu polovicu godine, te kroz rast investicija koji je na razini 2024. godine iznosio gotovo 10%. Ako gledamo industrijske sektore, onda je građevinarstvo zvijezda rasta u Hrvatskoj 2024. godine. Naglasio bih također da je rast u cijeloj prošloj godini iznosio 3,8%, što je ubrzanje u odnosu na 2023., kad je rast bio 3,3%. A ako gledamo na kvartalnoj razini, onda je rast bio 1,4% u odnosu na rast od 0,4% u trećem kvartalu. A to znači da sa snažnim momentumom ulazimo u 2025. godinu - kazao je Šaravanja.
Odgovorio je i na novinarsko pitanje koliko su europski fondovi doprinijeli tom rastu.
- EU fondovi su u svakom slučaju bitan faktor, ali nisu jedini. Jer kad gledate stopu rasta investicija, tu je i privatni sektor, što uopće ne čudi kad vidite da imamo rast broja zaposlenih, snažan rast plaća, vidimo da je i HNB uveo određena ograničenja, odnosno zaoštrio uvjete za kreditiranje također iz tog razloga. Dakle, EU fondovi su svakako faktor, a ono što treba reći je kako je nama cilj da udjel EU fondova bude što manji s vremenom, jer bi to značilo da se ubrzano razvijamo i hvatamo korak s prosjekom Europske unije, što se u ovih zadnjih nekoliko godina i dogodilo. To je nešto čemu bismo trebali težiti, jer bi to bio znak da smo dostigli veći stupanj razvoja nego gdje smo danas - kazao je Šaravanja.
Komentirao je uvođenje američkih carina Europskoj uniji.
- Da budem potpuno iskren i otvoren, to nikako nije dobro. Općenito, od kad je predsjednik Trump stupio na dužnost, neizvjesnost u svijetu je bitno porasla, a znamo da, ako ste gospodarstvenik, svako povećanje neizvjesnosti komplicira izglede za poslovanje. Najavljena je razina, no moramo čekati detalje, hoće li biti izuzeća... Ne želim nikome "farbati" realnost - nije dobro, ali pričekajmo detalje pa ćemo onda biti pametniji - napomenuo je Šaravanja, a odgovorio je i na pitanje smatra li da će EU uvesti kontra-carine SAD-u.
- Tako je najavljeno. Trgovinski rat između saveznika nikada nije dobra stvar, ali što je tu je. Nije dobro, ali je to realnost i na to se moramo pripremiti - zaključio je.
