Varteks, čije zaposlenice štrajkaju od ponedjeljka zbog neisplate plaće, ne bi se našao u tako nezavidnoj situaciji da pojedini dioničari - unatoč svemu - ne žele povratiti sve uloženo, bez izgubljenog centa pa žele dobiti i više, odnosno sve za sebe, dakle, bez da barem dio ide za tvrtku i proizvodnju te ostale vjerovnike po istom principu. To se vidjelo, kažu upućeni, već nekoliko puta zadnjih mjeseci, odnosno godinu dana u životu tvrtke koja ima iza sebe stoljetnu tradiciju, koja bi se mogla sada mogla ugasiti.
O bogatoj tradiciji Varteksa puno je zgoda, među kojima se posebno izdvaja jedna iz Londona, kada je kraj njegovog štanda na londonskom sajmu sredinom 60-ih godina prošlog stoljeća prošla britanska kraljica. To je kasnije, kako doznajemo od bivšeg Varteksovca Josipa Tota, iskorišteno za priču o kraljičinim pohvalama njegovih proizvoda, kojih u stvari nije bilo jer se kraljica uopće nije zaustavila na štandu!
No, nakon privatizacije, a posebno u ovom stoljeću nije bilo ovakvih zgodnih priča. Došla su druga vremena. Varteks rasprodaje skoro svu preostalu imovinu u državama bivše Jugoslavije da bi podmirivao obveze prema bankama i minuse iz poslovanja. Riječ je ukupno 186 trgovina i robnih kuća, od kojih su najvrjednije bile u Zagrebu i Beogradu, što je predmet sudskog postupka,
Nakon toga, pojedini su dioničari podmetali leđa jer su Varteksu ostale tek nekretnine u sjedištu, Zagrebačkoj ulici u Varaždinu. Iako su to stari pogoni najvećim dijelom izvan funkcije ili u najmu te opterećeni založnim pravima banaka i dioničara, interes za njih pokazalo je nekoliko poduzeća iz Varaždina i Čakovca, dok je Grad Varaždin bio spreman svoje nemalo potraživanje prebiti s jednom od tih nekretnina i izgraditi pristupnu cestu, što bi pozitivno utjecalo na vrijednost okolnih nekretnina. O tome se i razgovaralo pa se kupoprodaja nekretnina u Zagrebačkoj, odnosno kompenzacija očekivala krajem prošle, odnosno početkom ove godine. Međutim, prodaja nekretnina je blokirana zbog uvjeta jednog od glavnih dioničara, koji želi izvući sav uloženi novac, ne vodeći računa o situaciji i drugima. To se vidjelo i kod drugih pokušaja spašavanja Varteksa.
Poslovanje varaždinske tekstilne i modne tvrtke, kao što ističu dioničari i zaposlenici, a vidljivo je i iz financijskih izvješća, dosta otežavaju obveze prema bankama. Međutim, nedavno se zamalo našlo rješenje. Naime, jedna od naših najpoznatijih tvrtki za naplatu potraživanja bila je spremna otkupiti bankarska potraživanja prema Varteksu te krenuti u njegovo restrukturiranje kako bi se mogla nastaviti proizvodnja. Međutim, tome se suprotstavio dioničar, koji je imao uvjet; pravo prvokupa na nekretninama!
No, nije to sve. Nakon što je otpala opcije otkupa duga od strane agencije, već godinu dana dioničar traži način kako da sam otkupiti bankarska potraživanja uz veliki popust. Tome, kako se čuje, nije nesklona jedna banka, koja se zbog vlasništva nalazi u povoljnijoj situaciji, kao i vrste kredita koji je plasirala,. Međutim, ne i druga banka, koja je u drukčijoj situaciji.
Unatoč svemu, sudeći po njegovim potezima, dioničar ne gubi ambiciju. Dok se čeka hoće li i druga banka popustiti prije prijetećeg stečaja, koji ovaj i drugi suvlasnici, razumljivo, želi izbjeći, nudi s vremena na vrijeme pozajmice za plaće i poslovanje, ali uz posebne uvijete. Jednom je to reindeksacija duga zbog inflacije pa se za 350.000 eura traži i dobije osjetno više, čak 620.000 eura, drugi put je to novac od rate SES-a, reći put se p(r)ozivaju bankari, od kojih bi neki mogli i popustiti jer su u državnoj banci pa je jasno čija je zadnja (nad javnim novcem), pogotovo kad su radnici na ulici...
Ukratko, dok svi drugi u Varteksu gube ili će izgubiti barem dio uloženog, pojedinci ne odustaju od svoje ambicija da si vrate svaki cent pa i više, tražeći da svi drugi na ovaj ili onaj način podmetnu leđa, a naročito i banke, iako su itekako bili svjesni svog rizičnog ulaganja i (ne)doraslosti situaciji ljudi koje postavljaju na čelo kompanije, bez obzira na to kako se žele prikazati u javnosti, a naročito pred preostalim zaposlenicima, koji su zbog svega toga najveće žrtve.
