- Već na sjednici Vlade iskazali smo zabrinutost što se tiče naših članova odnosno primarne poljoprivredne proizvodnje iz nekoliko razloga. Općenito zamrzavanje cijena u nekom dužem razdoblju, a nadamo se da ovo stvarno neće biti duže od 1. lipnja, uvijek radi neke poremećaje u tržištu. Vrlo je teško zapravo očekivati da će se trgovci odreći dijela marže. Stoga očekujem da će se najvjerojatnije to preliti na dobavljače, odnosno ili distributere ili prerađivače. Oni će opet pritisak izvršiti na primarnu poljoprivrednu proizvodnju, rekao je predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović u Dnevniku HRT-a.
Što se primarne poljoprivredne proizvodnje tiče, kako je dodao, bez nekih jakih ulaganja u primarnu poljoprivrednu proizvodnju, u preradbene kapacitete, vrlo teško će se suzbiti inflacija samo na temelju uvezenih artikala koje očekujemo da ćemo sad dobiti sa onim najnižim jednim proizvodom.
- Trgovac mora istaknuti proizvod koji mora biti po najnižoj cijeni. Vrlo je teško da će taj proizvod biti iz Hrvatske jer mi jednostavno ne možemo proizvesti po toliko jeftinim cijenama koliko se može jeftino uvesti iz nekih trećih zemalja, smatra Jakopović.
Na pitanje tko treba odigrati ključnu ulogu da bi se u Hrvatskoj povećala domaća poljoprivredna proizvodnja, što bi možda u konačnici proizvelo i veće količine, a možda i niže cijene Jakopović je istaknuo kako je već dugi niz godina je zapravo poljoprivreda malo zanemarena.
- Uvijek je priča puno se ulaže, velike milijarde idu u poljoprivredu, međutim malo od tih silnih milijardi zapravo završi u samim investicijama. Ono što je nasušno potrebno poljoprivredi su investicije u preradu, u modernizaciju. Mi smo posljednji ušli u Europsku uniju, prošli smo samo jedan sedmogodišnji period. Zemlje koje su nama glavni konkurenti Austrija, Mađarska, Rumunjska, Bugarska, Njemačka prošle su nekoliko sedmogodišnjih perioda i izuzetno puno investirale u poljoprivredni sektor gdje to mi nismo, objasnio je Jakopović.
Dodatno je pojasnio u čemu je problematika.
- Prvo, nismo bili sastavni dio te Europe. Drugo, zemlje u okruženju dodatno iz svojih proračuna ulažu mogućnosti čak do 200% za investicije u pojedinu zemlju. To neke bogate zemlje puno više koriste od Republike Hrvatske i tu već dugi niz mjeseci molimo Vladu da nam izađe u susret s kapitalnim ulaganjima koja bi pomogla našim poljoprivrednicima, a u konačnici potrošačima da ne bi imali toliko skupu hranu. Svi smo u konačnici potrošači, rekao je Jakopović.
- Uvijek je priča puno se ulaže, velike milijarde idu u poljoprivredu, međutim malo od tih silnih milijardi zapravo završi u samim investicijama. Ono što je nasušno potrebno poljoprivredi su investicije u preradu, u modernizaciju. Mi smo posljednji ušli u Europsku uniju, prošli smo samo jedan sedmogodišnji period. Zemlje koje su nama glavni konkurenti Austrija, Mađarska, Rumunjska, Bugarska, Njemačka prošle su nekoliko sedmogodišnjih perioda i izuzetno puno investirale u poljoprivredni sektor gdje to mi nismo, objasnio je Jakopović.
Dodatno je pojasnio u čemu je problematika.
- Prvo, nismo bili sastavni dio te Europe. Drugo, zemlje u okruženju dodatno iz svojih proračuna ulažu mogućnosti čak do 200% za investicije u pojedinu zemlju. To neke bogate zemlje puno više koriste od Republike Hrvatske i tu već dugi niz mjeseci molimo Vladu da nam izađe u susret s kapitalnim ulaganjima koja bi pomogla našim poljoprivrednicima, a u konačnici potrošačima da ne bi imali toliko skupu hranu. Svi smo u konačnici potrošači, rekao je Jakopović.
- Imamo višak svinjogojske proizvodnje u Europi i meso dolazi pod niskim cijenama u Hrvatsku. Naši svinjogojci su u zadnja dva mjeseca ponovno na koljenima, naglasio je.
Zaključno je rekao kako nema baš puno onda dobrih vijesti za potrošače.
- Što se tiče carina sigurno nisu dobre vijesti. Ali moram utješiti, imamo dovoljno količine u EU, nećemo biti sigurno gladni. Međutim cijene sigurno neće biti više onako na kakve smo navikli, kazao je Jakopović.
Cijena jabuke u pakiranju od dva kilograma ograničena je na 2,19 eura. Od te cijene proizvođač će dobiti pola iznosa. Možda i manje, pokušaju li ostali u lancu od polja do stola - trošak ograničavanja cijene - prebaciti na onog prvog u lancu.
- Generalno je otprilike pravilo da od cijene koja je na policama trgovačkih lanaca, da otprilike 50 do 60% neto dobije proizvođač. U ovim situacijama problematične klime, vrlo reguliranih uvjeta vezano za zaštitna sredstva, problema s radnom snagom, troškovi su takvi da dođe u pitanje opstojnost takve proizvodnje, tvrdi predsjednik Hrvatske voćarske zajednice Branimir Markota.
Sve je manje onih koji u Hrvatskoj ulažu u poljoprivrednu proizvodnju, jer ona je sve skuplja, a pritisak da se smanje otkupne cijene poljoprivrednih proizvoda sve veći.
- U ovih 10 dana poskupjela su mineralna gnojiva 30%. Nitko ne vrši kontrolu niti spominje seljaka i nas primarne proizvođače koji sve to stavljamo na stol prerađivaču i dalje u lancu opskrbe, istaknuo je predsjednik Odbora za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore Petar Pranjić.
Poskupljenje mineralnih gnojiva znači i skuplju proizvodnju hrane u Europi. Rusiji smo nametnuli sankcije pa više ne uvozimo plin, ali uvozimo mineralna gnojiva.
- Europa je ovisna o uvozu mineralnih gnojiva, a Rusija je tu jedan od najvećih svjetskih proizvođača. U 2023. uvezli smo više od 6 milijuna tona gnojiva iz Rusije, vrijednosti preko 2 milijarde eura. tako da je pitanje jesmo li uspjeli ili nismo. Onaj efekt koji smo postigli je da smo poskupili proizvodnju za europske proizvođače, smatra agrarni analitičar Robert Jurušić.
Produktivnost se može povećati samo ako se povećaju ulaganja, primjerice u navodnjavanje. Uz to, proizvođačima u drugim europskim zemljama pomaže se povoljnijim cijenama vode ili električne energije.
