U povodu Svjetskog dana zdravlja, koji se svake godine obilježava 7. travnja, Vijeće varaždinskog 7. MO Biškupec organiziralo je jučer tribinu na temu zdravlja, o čemu je okupljenima u Društvenom domu 7. MO-a govorila zamjenica predsjednice Savjeta za zdravlje Varaždinske županije dr. Mirjana Kolarek Karakaš.
- Ove se godine Svjetski dan zdravlja održava pod motom "Univerzalna zdravstvena zaštita: svatko, svugdje". To znači da je svaki pojedinac odgovoran za svoje zdravlje, ali isto tako i cijela zajednica - kazala je na početku dr. Kolarek Karakaš te ukazala na zabrinjavajuće demografske podatke.
Starenje stanovništva odražava se na bolesti
- Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Varaždinska županija ima 175.951 stanovnika. U usporedbi s podacima iz ranijih desetljeća, vidljivo je da se konstantno smanjuje broj djece od 0-14 godina, a povećava broj osoba starijih od 65 godina. Tako je 1971. udio djece do 14 godina bio 24,3 posto, a 2011. godine svega 15,4 posto, dok se u istom razdoblju udio starijih od 65 godina povećao s 9,5 na 16,8 posto. To nam govori da smo u depopulacijskoj fazi, rađa se sve manje djece, a sve više ljudi umire. Situacija je ista i na državnoj i na županijskoj razini te u gradu Varaždinu - napomenula je dr. Kolarek Karakaš, dodavši da takva dobna struktura utječe i na učestalost pojedinih bolesti.
- Prema medicinskim izvještajima napravljena je i "slika zdravlja" Varaždinske županije, koja pokazuje da se najčešće pobolijeva od bolesti srca i krvnih žila. Stoga se i prioritetna područja u zaštiti zdravlja stanovnika Varaždinske županije odnose na prevenciju kardiovaskularnih bolesti, zaštitu duševnog zdravlja mladih i prevenciju ovisnosti, zdravstvenu ispravnost vode, prevenciju i rano otkrivanje raka debelog crijeva, prevenciju i rano otkrivanje raka dojke te razvoj palijativne skrbi - istaknula je dr. Kolarek Karakaš.
- Slika zdravlja je kvantitativan i kvalitativan opis zdravlja građana i svih čimbenika koji utječu na zdravlje u gradu (društveni, okolišni, infrastrukturni čimbenici, stil života). Veliku ulogu pritom ima i kako građani doživljavaju svoje zdravlje, kako se osjećaju, jer zdravlje nije samo odsustvo bolesti, već psihičko, fizičko, socijalno i ekonomsko blagostanje, a činjenica je da u ovim socio-ekonomskim prilikama nije lako ostati zdrav. Na temelju mišljenja građana rade se akcijski programi i planovi čiji je cilj da se zdravlje održi na prihvatljivoj razini. Školske dvorane bi se trebale otvoriti građanima za besplatan sport, jer sada se uglavnom sve plaća, kao i razni oblici rekreacije. Nema više toliko solidarnosti da na raspolaganje dobijemo te objekte koje smo zapravo svi mi isfinancirali. Nažalost, zadnja "slika zdravlja" grada Varaždina datira iz 2000. godine, i vrijeme da se grad Varaždin ponovno pokrene u tom smjeru. Slika zdravlja nije samo broj zdravstvenih ustanova i djelatnika, već i doživljaj građana koliko društvena zajednica brine o njihovom zdravlju - upozorila je dr. Kolarek Karakaš.
Sustiže nas način života
Ukazala je da više od 50 posto stanovnika razvijenog svijeta umire upravo zbog kardiovaskularnih bolesti, a kao uzrok tome navela je utjecaj rizičnih čimbenika. To su, prije svega, povišeni krvni tlak, povećane masnoće u krvi, šećerna bolest, pušenje, te debljina i nedovoljno kretanja.
- Upravo prekomjernu tjelesnu težinu Svjetska zdravstvena organizacija smatra svjetskom epidemijom 21. stoljeća, jer ako se ovaj trend nastavi, do 2025. godine svaka druga osoba u svijetu bit će pretila. Kako bi se utjecalo na taj trend, izrađuju se akcijski planovi s ciljem podizanja svijesti ljudi o utjecaju stila života na njihovo zdravlje - rekla je dr. Kolarek Karakaš.
Ukazala je i na podatak se u okviru Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva, u razdoblju od 2007. do 2017. godine, od 88.000 tisuća pozvanih građana Varaždinske županije odazvalo tek njih 23.000. Među onima koji su se odazvali na testiranje, u tri posto slučajeva otkriven je karcinom, a u 31 posto polipi, kod kojih postoji velika mogućnost da se za nekoliko godina pretvore u malignu bolest.
- To pokazuje koliko je preventiva važan faktor u zaštiti zdravlja, a najčešće ju zanemarujemo - upozorila je.
Navela je također kako je 80 posto slučajeva bolesti srca, 90 posto slučajeva šećerne bolesti (adultnog tipa) te jednu trećinu zloćudnih bolesti moguće izbjeći promjenom načina prehrane, povećanjem tjelesne aktivnosti i prestankom pušenja, stoga se i globalna zdravstvena strategija temelji na promicanju zdravog načina prehrane i povećanju tjelesne aktivnosti.
Gdje griješimo?
- Trebali bismo povećati potrošnju biološki vrijedne hrane, s više svježeg voća i povrća, ribe, maslinovog ulja i orašastih plodova, no činjenica je da si takvu hranu, zbog lošijih socio-ekonomskih prilika, ne mogu baš svi priuštiti. Povezano je to i s podatkom da je 2003. godine oko 6 posto osoba u dobi od 18 do 30 godina bilo pretilo, a u dobi od 50 do 70 njih čak oko 30 posto - kazala je dr. Kolarek Karakaš i dodala kako do toga dovode brojne loše navike.
- Djeca ne doručkuju, jedu hranu s malo biološki važnih hranjivih tvari, vitamina i minerala, hrana koju jedu je visoke energetske vrijednosti, piju slatke sokove i gazirana pića umjesto vode, a najčešće zapravo samo slijede primjer svojih roditelja. Usto, djeca uz računala i igrice na mobitelima ili pred TV ekranima provedu po nekoliko sati dnevno. Preporuka Svjetske zdravstvene organizacije je da djeca budu tjelesno aktivna barem 60 minuta dnevno, a za odrasle se preporučuje održavanje tjelesne kondicije barem tri puta tjedno po 30 minuta, primjerice brzom šetnjom - pojasnila je dr. Kolarek Karakaš, naglasivši kako se ne trebamo ničega odreći u potpunosti, već sve trebamo konzumirati s mjerom.
S obzirom da zdravlje nije samo odsustvo bolesti, već psihičko, fizičko, socijalno i ekonomsko blagostanje, napomenula je da bi cijela zajednica morala voditi brigu o tome.
- O zdravlju obično mislimo prekasno. Čitav život trošimo svoje zdravlje kako bismo zaradili novac, da bismo na kraju trošili novac da povratimo svoje zdravlje. Moramo shvatiti da stil života uvjetuje zdravlje. Važno je spavanje jer ono krijepi, pomlađuje, vraća vitalnost i sposobnost koncentracije. Većina ljudi treba oko osam sati sna, no najvažnije je da spavamo onoliko koliko nam treba da bismo se ujutro probudili odmoreni i spremni za nadolazeći dan - pojasnila je okupljenima.
Raznovrsnost i prava mjera
Nije naodmet ni ponoviti da je doručak najvažniji obrok u danu, no i dalje velik broj djece ne doručkuje prije odlaska u školu. Usto, za pravilan rast i razvoj djeteta neophodna je fizička aktivnost.
- Djecu je dobro uključiti u neke sportske aktivnosti. Smatram da je problem samo kad djeca prerano počnu s natjecateljskim dijelom i kad se pred njih stavlja imperativ da budu prvi. Tjelesna aktivnost vrlo je važna i u odrasloj dobi jer ona štiti zdravlje - napomenula je.
Izbjegavati treba sokove i gazirana pića, masnu hranu i veliku količinu slastica.
- Najbolje je piti vodu ili prirodne sokove. Također, dnevni obroci ne smiju biti nagrada, što je danas čest slučaj s restoranima brze prehrane, u kojima se hrana povezuje i s igračkama. Sva mudrost pravilne prehrane je u raznovrsnosti i pravoj mjeri. Vrijedi napomneuti i da organizam treba i želi hranu svojeg podneblja - zaključila je dr. Kolarek Karakaš, dodavši kako važnu ulogu imaju i opuštanje te druženje s prijateljima.
Za početak - šetnje!
Okupljenima na tribini obratio se i predsjednik Vijeća 7. MO Varaždin "Biškupec" Juraj Rožić, koji je istaknuo da nije slučajnost što su stanovnici južnog dijela grada posebno osjetljivi na teme koje se tiču zdravlja.
- Razlog tome su dugogodišnji ekološki problemi u našoj okolici, uzrokovani katastrofalnom politikom svih razina vlasti. Mi zato nastojimo naš mjesni odbor učiniti boljim i zdravijim mjestom za život. Ovo predavanje potaknulo me da iznesem prijedlog u cilju poboljšanja zdravlja naših sugrađana. Inicijativa se odnosi na poticanje fizičke aktivnosti uz komponentu druženja i opuštanja - to su ključni elementi zdravog stila života! Građanima se svidjela incijativa da druženje u zatvorenim prostorima zamjenimo šetnjom i opuštanjem na otvorenom, za početak južnim dijelom grada. Kad ova inicijativa zaživi, vjerujem da će biti prihvaćena i šire - zaključio je Rožić.
