Kako zadržati radnu snagu, odnosno povećati međunarodnu poslovnu suradnju i razmjenu, bile su glavna pitanja o kojima su u Ludbregu raspravljali predstavnici hrvatskih tvrtki koje izvode radove u inozemstvu, zatim predstavnici nadležnih ministarstava te ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić.
No, nisu zaobiđena ni druga aktualna pitanja s područja gospodarstva, prvenstveno novosti koje donosi nova europska Direktiva o upućivanju radnika iz jedne zemlje EU-a u drugu, nedostatak radne snage te mogućnosti aktivacije i stimulacije dodatnih kapaciteta, porezna i pravna problematika, dvostruko i naknadno oporezivanje...
Hrvatska u zemljama EU, a osobito Njemačkoj, ima najbrže rastući broj angažiranih, odnosno izaslanih radnika, posebice u građevini.
Izaslani radnik je fizička osoba koja za poslodavca sa sjedištem u Hrvatskoj obavlja posao u drugoj državi, sukladno međudržavnim ugovorima o socijalnom osiguranju. Zbog rušenja cijene rada, sindikati zapadnoeuropskih zemalja pokrenuli su akciju pod motom “Ista cijena za isti rad” pa bi ubuduće izaslani radnici primali naknadu koliku prosječno dobivaju i njemački radnici, uz iste dodatke na plaću, dok im se sada jamči samo minimalni dohodak po zakonu države iz koje dolazi. Dok to hvala sindikati, osobiti vani, poslodavci u Hrvatskoj u tome vide probleme. No, to ni izdaleka nije sve što ih muči.
- Imamo dramatičan odlazak ljudi u druge zemlje. Sve više ljudi “nestaje” u pravcu Njemačke, a otvaranjem Italije i Austrije i mjerama koje aktivno pripremaju za poziv našim tvrtkama doći će do novih problema. Istovremeno imamo nedostatak konstruktivnog dijaloga s ministarstvima koja su nadležna za naš rad i djelovanje, odnosno oporezivanje našeg rada. Zato me veseli da su na sastanak došli kvalitetni stručnjaci iz ministarstava pa se nada da će saslušati kvalitetne prijedloge te ih primijeniti, kazao je Zoran Andročec, direktor INGRA-DET, poslovne zajednice koja okuplja poduzeća s oko 2,500 radnika koji rade u inozemstvu.
Kao jedan od većih problema izdvojio je dvostruko oporezivanje.
- Na dohotke, koji su zarađeni vani, Ministarstvo financija razrezuje još dodatni porezni teret za radnike osim, recimo, za Njemačku. Za sve ostale zemlje tako se radi. Uz to, nema aktivnih poticajnih mjera, monetarnih mjera koje će potaknuti da naše tvrtke ostanu tehnološki i tehnički na istoj konkurentskoj i boljoj razini nego do sada. To su kompleksne teme koje se tiču obrazovanja i znanosti i rada, tj. organizacije naših tvrtki. Ljudi koji su ovdje došli su zbilja stručnjaci i znaju svoj posao. Uvijek mi je čudno kako takvi stručnjaci rade u tijelima koja donose loše propise. Svi smo složni da imamo problem, međutim rješenja, očigledno, nema - ustvrdio je Andročec.
Cijeli tekst pročitajte u novom broju Varaždinskih vijesti
