Predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić u intervjuu za Točku na tjedan N1 televizije iznio je detalje iz svog dramatičnog pisma premijeru Andreju Plenkoviću u kojem ga upozorava da su sudovi u rasulu i traži da ga čim prije primi zajedno sa predstavnicima sindikata sudskih službenika.
>> Koliko su suci opterećeni i koliko zarađuju?
- Da! Normalno funkcioniranje je već sada ugroženo i to dulje vrijeme. Problem plaća i sudaca i sudskih službenika, sudske zgrade koje su u katastrofalnom stanji I vrlo salba informatizacija dovode do toga da nisu ispunjene tri temeljne kategorije za normalan rad sudova. To su elementarni uvjeti za funkcioniranje sudova i oni nam nisu osigurani. Ako to bude problem – da sudska vlast nema minimalne uvjete za funkcioniranje…
Je li ta situacija već nastupila?
- Da, ta je situacija već nastupila.
Sudska vlast nema minimalne uvjete za funkcioniranje?
- Ne! Nalazimo se pred rasulom i predložio sam premijeru da primi ne samo predstavnike sindikata nego i mene i još nekoliko sudaca tako da s te strane čuje od zapisničara i službenika, da mu oni prikažu plaće i radne uvjete, a onda bih mu ja objasnio neke ustavopravne probleme . Jedan od glavnih je taj da dulje od 30 godina nismo proveli načelo podjele vlasti. Potpuno je neosnovano tvrditi da bilo tko tko radi na sudu je državni službenik, nije! On je sudski službenik a sudovi ne ulaze u tijela državne uprave. To je bitna razlika između ministarstava, agencija i zavoda i sudova, sudovi su nešto drugo. Tu otpada argument da se pitanje oko 6800 sudskih službenika i namještenika može rješavati u paketu s 219.000 drugih službenika. To je potpuno krivo poimanje.
Ima posebnu poruku za Plenkovića.
- Ne bi bilo dobro da moj dopis ignorira. U normalnim demokracijama, ako Vrhovni sud kaže da mu treba novac za neku svrhu – onda on to i dobije. Ako netko u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti nije svjestan položja sudbene vlasti i svojih obveza i odgovornosti, onda on može doći na ideju da može na neki način ucjenivati sudove i sudbenu vlast jer o sredstvima odlučuje parlament na prijedlog Vlade. To je pitanje one prave građanske i političke odgovornosti koja ili postoji ili ne postoji. To je jedan od naših najvećih problema u izgradnji demokratskih institucija – što da bi on funkcionirao jedan određeni broj institucija, ali i pojedinaca mora pokazati odgovornost što u ovom slučaju, vidimo da nije slučaj - oštar je Dobronić.
Zaključuje s oštrom porukom ministru i premijeru:
Nemate izbora, povećajte plaće jer se ne može nikako tumačiti da sudski službenici moraju rješavati plaće svih državnih službenika! Oni nisu ista kategorija! To što je Vlada odlučila cijelo vrijeme ignorirati upozorenja dva predsjednika Vrhovnog suda, to je njihova stvar. Vlada nema pravo tvrditi da je iznenađena. Ne povise li plaće, neće biti dobro ni za Vladu ni za bilo koga. Mi ćemo sasvim sigurno reagirati, imamo mogućnosti kako, ali neću sad o tome – nadam se da do toga neće doći.
Dobronić je Vladi poručio kako je krivi put čekanje da štrak odumre jer to neće riješiti probleme.
- Mislim da nije nimalo dobar pristup Vlade koja pokušava učiniti da štrajk sam od sebe odumre, da se ljudi umore ili pokolebaju. Činjenica je i da će ljudi do kraja mjeseca pokušavati iskoristiti godišnje odmore. Potpuno je pogrešan put jer sve da i štrajk bude obustavljen to ne predstavlja rješenje problema.
Ako ostane na prijedlogu Vlade da povećanja koja su predvidjeli a koja su solidna se počnu primjenivati tek za šest mjeseci – to je za ove ljude prekasno. U tih pola godine će se nastaviti odljev službenika i namještenika koji je već sada dramatičan.
Koliko je taj odljev dramatičan Dobronić podcrtava sljedećom usporedbom:
- Jednostvano, dolazimo u situaciju u kojoj je sudstvo bilo 90-tih godina kada je bilo kadrovsko rasulo, nije bilo ni sudaca ni službenika.
Na pitanje ima li Vlada pravo odlučiti da neće platiti štrajk, Dobronić kaže:
- Ne znam u ovom trenutku odgovor ali to ne bi bilo mudro nakon što je Vrhovni sud donio odluku da je štrajk ne samo zakonit nego da su i njihovi zahtjevi u punom smislu opravdani.
Govorio je i o dugorčnim posljedicama ovako dugog štrajka u sudstvu.
- Sigurno da su velike posljedice, gubimo zamah u rješavanju broja nerješenih predmeta koji su se konačno bili počeli smjivati. Sada ponovno gomilamo zaostatke i bit će potrebno dugo vremea da se sve skupa riješi. Pa to je skoro mjesec dana zaostataka! To je ogroman problem i do svega toga skupa nije trebalo doći. Vlada je bila na najformalniji način upozorena na problem plaća službenika I namještenika na sudovima, još prije nekoliko godina. Nisam ja prvi koji je na to upozorio. Kolega Sesa je u izvješću 2020. rekao da treba povisiti plaće službenicima za bar 30 posto, ja sam to u sovjim izvješćima ponovio i sasvim dovoljno puta to ponavljao do sada. Tako da, ovo nije problem koji je nastao kao grom iz vedra neba nego je Vlada bila upozorena prije tri godine I od tada nije ništa sistematski učinila.
