Udruga hrvatskih sudaca (UHS) priopćenjem je reagirala na navode jednog dnevnog lista, u kojima se, kako su naveli iz udruge, "iskrivljenim tvrdnjama izravno manipulira javnim mišljenjem".
- Zahtjevi UHS-a prema Ministarstvu pravosuđa i uprave nisu iznenađenje ili "treskanje zahtjeva na stol", već očekivani nastavak pregovora, koje je upravo nadležno ministarstvo podijelilo u više faza. Ministar Ivan Malenica je, podsjećamo, osobno u svibnju 2023. izjavio kako do kraja godine suce očekuje "indeksacija, stupnjevanje i materijalna prava". Unatoč dogovoru, sastanak Radne skupine za izradu Zakona o plaći i drugim materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika kasnio je više od mjesec dana, te se, umjesto u listopadu, održao u studenome, kada su predstavnici MPU na sastanku poručili kako "nemaju mandat za razgovor o indeksaciji". Iz toga je jasno kako ministar Malenica u svibnju, pred cjelokupnom javnosti, nije govorio istinu - naveli su iz UHS-a.
- Izražavamo žaljenje ako zahtjevi UHS-a "izazivaju zebnju u ministarstvu", budući da je riječ o zahtjevima s kojima je Ministarstvo upoznato u prvom dijelu godine i svjesno i pred javnošću pristalo na ispunjenje zahtjeva kojima bi se nadoknadili zaostaci u plaćama koji se akumuliraju od 2009. - napomenuli su.
- Isto tako, dok barata navodnim iznosima koje UHS traži, Ministarstvo ne navodi kako je vatrogasnom mjerom u svibnju – porastom osnovice od 13 posto (famoznih 500 eura na plaću), dovelo suce tek na "nulu", budući da je prosječna plaća u pravnim osobama prema DZS u prvih 8 mjeseci godine porasla za gotovo istih, 12,9 posto - dodali su iz udruge.
- Ne manje bitno, materijalna prava koja se spominju u istom članku prijedlog su upravo Ministarstva pravosuđa i uprave, koje je izračunalo kako im je takva opcija isplativija od zahtjeva koje su suci tražili. I u tom pogledu, UHS je pristao na kompromis - ističu iz udruge.
- Iako je indeksacija (određivanje osnovice kao prosječne mjesečne bruto plaće po zaposlenome u pravnim osobama u RH u prethodnoj godini) već sadržajno raspravljena tijekom svibanjskih pregovora te svedena na minimalnu izmjenu jednog stavka Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, iz nadležnog ministarstva odbijaju implementirati dogovoreno. Štoviše, kompletna izmjena Zakona je, bez najave i rasprave na Radnoj skupini, stavljena u plan aktivnosti za drugi dio 2024. godine - navodi se u priopćenju.
- I Europska komisija u Izvješću o vladavini prava za 2023. podsjeća kako će se do kraja godine, kao dogovorena rješenja za izrazito niske plaće sudaca i državnih odvjetnika, u odnosu na prosječnu plaću u državi, provesti indeksacija osnovice plaće, uvesti platni razredi za pravosudne dužnosnike u prvostupanjskim pravosudnim tijelima, kao i druga materijalna prava - kažu iz udruge.
Kako napominju, osim iznošenja ovog slučaja Europskoj komisiji, Udruga hrvatskih sudaca razmatra sljedeće korake, koji "ne isključuju i provedbu mjera s ciljem ostvarenja obećanih i dogovorenih prava".
- Podsjećamo, suci su poštovali sve što je dosad usuglašeno, te su uloženi maksimalni napori kako, unatoč mjerama upozorenja, dugom štrajku sudskih službenika, pa i Vladi RH kao jednom od velikih generatora nepotrebnih sporova, građani ne osjete zaostatke - napominju suci.
- Ovim ignoriranjem realizacije obećanih stavki, materijalni status sudaca vraća se gotovo na stanje prije provedbe izvanrednih mjera, kada je prosječna plaća u Hrvatskoj u 25 godina rasla 6 puta više od prosječne sudačke, ta prvostupanjski su suci, umjesto 3.455 eura, imali plaću od 1.522 €. Da je plaća prvostupanjskih sudaca rasla u skladu s rastom prosječne plaće, ovo danas ne bi bila tema - poručili su iz Udruge hrvatskih sudaca.
