Svi ogranci Udruge hrvatskih sudaca jednoglasno su odbili model uvođenja materijalnih prava, koje je jučer predložilo Ministarstvo pravosuđa i uprave, kao neprihvatljiv, priopćili su danas iz te udruge. Iz ministarstva su reagirali poručivši među ostalim da bi to bilo najveće povećanje plaća sudaca u proteklih nekoliko godina, objavio je portal HRT-a.
Ministar pravosuđa Ivan Malenica jučer poslijepodne sastao se s predstavnicima UHS-a kako bi im iznio prijedloge o poboljšanju njihova materijalnog stanja i radnopravnog statusa.
UHS će sutra na sastanku Upravnog vijeća donijeti odluku o tzv. bijelom štrajku, u kakvom su članovi UHS-a prošlog svibnja bili gotovo dva tjedna.
Tijekom bijelog štrajka suci su dolazili na posao, ali su, osim u hitnim slučajevima, odgađali sve radnje u prvostupanjskim postupcima, dok su u drugostupanjskim održavali sjednice vijeća, ali nisu otpremali odluke.
UHS: Neozbiljan pristup
Kako navode u današnjem priopćenju, UHS traži reformu sustava prihoda koja, uz materijalna prava, uključuje indeksaciju i razradu koeficijenata kao trajno zakonsko rješenje, kakvo je sugerirala i Europska komisija.
- O daljnjim aktivnostima odlučit će se u srijedu na Upravnom odboru Udruge hrvatskih sudaca, dodaje se.
UHS također navodi da je netočna tvrdnja Ministarstva da bi se njihovim izmjenama primanja sudaca povećala za 698 eura neto jer je temelje na pogrešnoj pretpostavci ili računici da su u prvoj fazi sucima primanja povećana za prosječnih 583 eura neto.
- Podsjećamo, početkom prošle godine UHS je od Ministarstva zatražio povećanje plaće od 600 eura neto uz daljnju zakonsku regulaciju primanja. Uz obećanje da će se druga dva koraka ostvariti do kraja 2023., suci su pristali na prosječno povećanje od kompromisnih 513 eura. Izjava ministra da se o indeksaciji nije ni počelo razgovarati na razini ministarstva stoga je razočaravajuća i zabrinjavajuća istovremeno, jer je iz nje jasno da je u svojim izjavama dosad svjesno govorio neistinu obećavajući promjene do kraja 2023., poručuju iz UHS-a.
Kažu da je riječ o neozbiljnom pristupu izuzetno ozbiljnoj temi te da na to upozorava i tvrdnja iz MPU-a kako "Radna skupina za cjelovito uređenje sustava plaća, koje uključuje pitanje indeksacije i stupnjevanje plaća pravosudnih dužnosnika kontinuirano radi", što je, kako tvrde u UHS-u, neistina, jer su od lipnja do kraja godine održana samo dva sastanka, od kojih su na onom u studenom predstavnici MPU-a rekli da nemaju mandat za indeksaciju jer je riječ o političkom pitanju.
- Apsurdno je stoga da predsjednik Vlade RH i nadležno ministarstvo zahtjeve sudaca u svojim jučerašnjim istupima nazivaju ispolitiziranim jer upravo izvršna vlast svodi ovu raspravu na političku razinu, umjesto da sagleda činjenicu kako su suci u prethodnim razdobljima najveće financijske krize pokazali društvenu odgovornost solidarnim smanjenjem plaća, koje su od idućih 14 godina takve, snižene, i ostale. Čak i nakon prošlogodišnjih izmjena, sucima je nakon prve faze pregovora osnovica porasla za 59,5 EUR bruto u odnosu na 2009., a službenicima je u istom razdoblju rasla za 269,13 EUR, poručuje UHS.
Dodaju da se postavlja i pitanje u kojoj je vezi regulacija sustava plaća pravosudnih dužnosnika s regulacijom sustava plaća službenika i namještenika, jer je riječ o dva različita zakona i procesa izmjene, iako ih Ministarstvo dovodi u uzročno-posljedičnu vezu.
- Suci su kroz svibanjske mjere upozorenja pružili podršku svojim suradnicima, sudskim službenicima, koji su nužan dio učinkovitog sustava, no s obzirom na to da su suci dužnosnici, njihov se status treba rješavati u skladu sa Zakonom o plaći i drugim materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika, navodi UHS.
- I dok su najrazvijenije države EU-a zakonskom regulativom omogućile svojim sucima da uopće ne moraju razmišljati o svojim plaćama, a kamoli se za njih boriti sindikalnim pregovaranjem, predsjednik Vlade i ministar pravosuđa, obojica pravnici, svojim posljednjim istupima pokazuju nepoznavanje ustavnopravnog uređenja Republike Hrvatske te nespremnost Vlade da omogući sucima stvarnu neovisnost, poručuju iz UHS-a zaključujući da ostaju otvoreni za obećani sastanak kod premijera kako bi usuglasili konstruktivno rješenje te da će suci postupati odgovorno prema strankama i javnosti.
Ministarstvo: Bilo bi najveće povećanje plaća sudaca u proteklih nekoliko godina
O UHS-ovoj odbijenici tijekom poslijepodneva su se priopćenjem oglasili iz MPU-a, navodeći da bi se njihovim prijedlogom plaća sudaca sveukupno uvećala na 698 eura neto u manje od godinu dana, te da bi to bilo najveće povećanje plaća sudaca u proteklih nekoliko godina.
Dodaju da je prijedlog uključivao uvođenje prava na božićnicu, regres, uskrsnicu, darova za djecu, sistematski pregled, a sve u visini ugovorenoj za državne službenike i namještenike. Kažu da se radi o realnom i ostvarivom prijedlogu koji bi na mjesečnoj razini sucima značilo povećanje od dodatnih 115 eura neto. Uvođenje materijalnih prava, na koja drugi dužnosnici ne ostvaruju pravo, jedan je od zahtjeva Udruge hrvatskih sudaca koji je u ovom trenutku moguće ispuniti.
- Naglašavamo kako je, nakon prošlogodišnjeg usvajanja zakonskih izmjena, prosječna neto plaća najbrojnije skupine pravosudnih dužnosnika već uvećana za 583 eura neto. To povećanje se ne zasniva na pretpostavkama, već na stvarnim podacima o isplaćenim plaćama sukladno sustavu Centraliziranog obračuna plaća prema kojima se svim sucima obračunavaju plaće, stoji u priopćenju.
- Nadalje, nejasno je zašto Udruga hrvatskih sudaca u javnom prostoru kao dogovor spominje povećanja koja su bila predložena u prijašnjim razgovorima, ali s osnovicom nižom od one koju je Vlada predložila u Konačnom prijedlogu zakona. Podsjećamo, osnovica za sve suce nije rasla 8 već 13 posto.
- Ujedno, Udruga hrvatskih sudaca zaboravlja i na povećanja drugih prava koja su ostvarena u prethodnoj godini, a koja su doprinijela povećanju primanja pravosudnih dužnosnika. U prvom redu povećanje naknada za upućivanje na drugi sud, kao i povećanje naknada za dežurstva, poručuju iz MPU-a.
Navode kako ostaju privrženi dijalogu s predstavnicima pravosudnih tijela o uređenju sustava plaća pravosudnih dužnosnika te u isto vrijeme ističu da se učinci tog uređenja ne mogu realizirati dok se ne uredi sustav plaća službenika i namještenika u državnoj službi i javnim službama.
- Osnovana Radna skupina za cjelovito uređenje sustava plaća koje uključuje pitanje indeksacije i stupnjevanje plaća pravosudnih dužnosnika nastavit će s radom, a rješenje za uređenje sustava plaća može se tražiti samo u okvirima institucionalnog djelovanja i sukladno vremenskim, ljudskim i financijskim mogućnostima, stoji u priopćenju MPU-a.
Mažar: Ne vidim razloga za bijeli štrajk
Odbijanje prijedloga komentirao je i Nikola Mažar, HDZ-ov član saborskog Odbora za pravosuđe.
- Ministarstvo uprave i pravosuđa i danas je razgovaralo s Udrugom sudaca. Ono što je bitno, ponudilo im je materijalna prava koja oni trenutno nemaju, i to po hitnom postupku. Prije svega, to se odnosi na božićnicu, na regres, na uskrsnicu, na darove za djecu, na putne naloge. To bi otprilike bilo na mjesečnoj razini povećanje negdje oko 115 eura neto. Ako pogledamo da je u lipnju prošle godine povećanje plaća otprilike iznosilo oko 583 eura neto, dolazimo do brojke da bi se u ovih godinu dana plaće pravosudnim dužnosnicima povećale za skoro 700 eura. Dva puta su bila povećanja u pet godina. Ja iz toga razloga ne vidim razloga za bijeli štrajk, rekao je.
- Ono što je bitno je da će i Ministarstvo uprave i pravosuđa, ali i radna skupina koja vodi razgovore s Udrugom sudaca od kraja 2022. godine - dakle, ne sada, nego kontinuirano - taj dijalog i nastaviti, vezano i za indeksaciju plaća, ali vezano i za neke druge stvari. Prije svega, dakle, materijalna prava koja oni nemaju. Vjerujem da će se na kraju naći zajednički jezik, rekao je Mažar, a prenosi portal HRT-a.
