U ovotjednoj Špici s Macanom, novom podcastu s Krešimirom Macanom u ulozi voditelja, razgovaralo se o tome zašto je cijena čokolade jeftinija u Njemačkoj, je li Livaji trebao megafon i zašto je otišao iz reprezentacije, ali i o tome kako smo posljednjih godina ostali bez gotovo 100.000 stanovnika, zbog čega uvozimo jednako toliko stranih radnika.
Upravo o toj temi raspravljali su Katarina Peović, saborska zastupnica (Radnička fronta) i doc. dr. sc. Stjepan Šterc, demograf. Složili su se kako su strani radnici u Hrvatskoj tretirani kao novi robovi, odnosno roba.
- Bila sam u jednoj kući gdje mi nisu dozvolili da slikam. Kada bi se razotkrilo u kojim uvjetima ti ljudi žive, ti bi radnici bili deportirani. Za to je nadležan državni inspektorat. Njihova radna dozvola je vezana uz poslodavca, za razliku od Portugala u koji često odlaze ako mogu. Uglavnom kod nas ljudi ne mogu niti prijaviti ovakve situacije jer će biti deportirani. To su stvarno novi robovi - upozorila je Peović. Šterc je pak dodao kako je pročitao kako postoji 450 agencija koje se bave uvozom stranih radnika.
- Dakle, totalna anarhija. Oni migrante, te radnike, tretiraju kao robu - istaknuo je Šterc.
Vezano uz nedostatak radne snage, iznio je i ''podatak koji je nevjerojatan'': da smo od 2019. naovamo izgubili nevjerojatne 93.000 ljudi prirodnim putem, što je više od dvije Ličko-senjske županije i zato moramo uvoziti radnu snagu.
Raspravljalo se i o visokim troškovima života, pri čemu je Sandra Benčić, sukoordinatorica stranke Možemo upozorila kako si ljudi s iznadprosječnim plaćama više u Zagrebu ne mogu priuštiti stan.
- To će imati ozbiljne društvene posljedice, u vidu nedostatka radne snage, poput liječnika, nastavnika, odgajateljica, koje će teško biti privući u Zagreb' - istaknula je Benčić. Ivan Gadže iz Kaizen Instituta oziva na smanjenje poreza.
- PDV u Hrvatskoj jedan je od najvećih u Europi, što značajno utječe na cijenu krajnjih proizvoda. 'Bude li nedostatka liječnika zato što neće moći riješiti stambeno pitanje, to je društveni problem - ustvrdio je i dodao kako razlika u cijenama u Hrvatskoj i, primjerice Njemačkoj, može biti posljedica manjeg tržišta, jer nije isto prodavati jedan proizvod u milijunima primjeraka na njemačkom tržištu, u odnosu na višestruko manji broj prodanih artikala na hrvatskom.
- Mislim da je hrvatsko tržište jedno od najkonkurentnijih tržišta u Europi, za razliku od drugih srednjeeuropskih zemalja i Slovenije, ovdje imate, uz sve strane, i domaće trgovačke lance. Ne vjerujem u priču o kartelu. Smatram da nitko od trgovaca nije profitirao na inflaciji - istaknuo je.
