- Prijedlog proračuna Grada Varaždina za 2020. godinu je na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Savjetovanjem će se zadovoljiti forma, ali ne i suština javnog savjetovanja, zato jer su javnosti prezentirani podaci (brojke), a ne i njihovo tumačenje koje se nalazi u Programima za pojedina područja proračuna. Tamo su opisane pojedine stavke i izvori financiranja, što javnost ne vidi - napisao je varaždinski gradski vijećnik Vjeran Strahonja na svom Facebook profilu.
Podsjetimo, savjetovanje s javnošću povodom donošenja Proračuna Grada Varaždina za 2020. godinu i projekcije za 2021. i 2022. godinu otvoreno je do 12. prosinca.
Strahonja se ovom prilikom osvrnuo i na najavljeno izdavanje obveznica.
- Kako god, javnosti je najavljeno da bi se neke stavke mogle financirati izdavanjem obveznica, što je odmah izazvalo oprez, prijepore i cijeli niz pitanja - naveo je Strahonja te zapitao može li se Grad zadužiti tako da izda obveznice.
- Prema Zakonu o proračunu te Pravilniku o postupku zaduživanja te davanja jamstava i suglasnosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, Grad Varaždin se može zadužiti za investicije, između ostalog i izdavanjem obveznica. Odluku mora donijeti Gradsko vijeće. Odluku mora potvrditi Vlada RH na prijedlog ministra financija. Procedura i potrebna dokumentacija je detaljno opisana na stranici Ministarstva financija - napisao je nestranački gradski vijećnik.
Nastavio je s pitanjem je li rješavanje bala investicija.
- Dugoročno zaduživanje moguće je samo za investiciju, odnosno za rashode za nabavu nefinancijske imovine - Razred 4 računskog plana proračuna. Pritom se 84 milijuna kuna za sanaciju bala ne može nalaziti u funkcionalnoj klasi 0640 Javna rasvjeta... Zbrinjavanje bala i sanacija zemljišta samo po sebi nije investicija, ali može biti investicija u kontekstu stavljanja lokacije Brezja u funkciju i „monetizacije“, što se dokazuje investicijskim elaboratom. Dakle, da bi rješavanje bala, ali i bilo koja druga ideja mogla biti razmatrana kao investicija, nužan je investicijski elaborat (studija), a ne određen broj ruku u Gradskom vijeću. Uostalom, to zna svaki poduzetnik koji je došao u banku po kredit za neku investiciju, želi da HBOR financira ulaganje iznad 700.000 kn, traži sufinanciranje investicije iz EU fondova... - navodi Strahonja.
Pojasnio je da investicijske studije, iako se razlikuju po metodologiji izrade, strukturi i sadržaju, uvijek sadrže tehnički opis ulaganja, financijsku analizu, tržišnu analizu, analizu rizika i prijelog, te da se metodologije koju koriste HBOR, pojedine poslovne banke, Svjetska banka, različite sheme financiranja EU i slično u bitnome podudaraju.
- U slučaju bala, tehnički opis investicije svakako ima dva dijela. Prvi je plan zbrinjavanja bala i sanacije lokacije Brezje, a drugi opisuje što se nakon toga tamo namjerava napraviti jer Brezje postaje investicija tek monetizacijom. To ne može biti na razini bajanja, mutnih ideja i nabacivanja brojkama. Financijska analiza opisuje strukturu ulaganja u osnovna i obrtna sredstva, izvore financiranja, sadrži kalkulacije i financijske tokove, a završava projekcijama dobiti i gubitka za različite scenarije. U terminologiji već spomenutog Pravilnika, to je Financijski plan projekta. Svakom je jasno da se brojke u tu tablicu ne mogu upisati u tablicu bez veze. Tržišna ocjena treba ocijeniti efikasnost investicijskog projekta, uzimajući u obzir cijenu kapitala, dinamiku ulaganja i monetizacije. Pritom se koriste razne metode, a metoda neto sadašnje vrijednosti i razdoblja povrata ulaganja su dio financijske pismenosti investitora - napisao je Strahonja.
- I sad dolazi po meni najzanimljiviji dio, analiza rizika. Kad su nekog investicijskog bankara pitali kako u par minuta procijeniti potencijal složene investicije sa stotinama stranica proračuna i analiza, odgovorio je: Jednostavno, pogledaš s koliko je ozbiljnosti napravljena analiza rizika. Ako kod neke velike investicije nisu prepoznati rizici, ili se radi o smeću, ili o genijalnoj ideji. Kao što je rekao Warren Buffet, jedan od najvećih investitora i filantropa, "kad kombiniraš ignoranciju i moć, dobit ćeš neke vrlo zanimljive rezultate". To je točno, upravo se to dogodilo u Varaždinu (ne jednom, nego nekoliko puta tijekom proteklih petnaestak godina). Potreba izdavanja obveznica i zaduživanja sadašnje i budućih generacija nije na žalost uvjetovana visokim razvojnim ciljevima, nego upravo "vrlo zanimljivim rezultatima" koji su nastali kao kombinacija ignorancije i moći - napisao je Strahonja, dodavši da, bez obzira na Warrena Buffeta, spomenuti Pravilnik u čl. 10. propisuje 13 priloga i obrazaca koje valja priložiti prijedlogu za zaduživanje.
- Dva od njih se odnose na plan proračuna i odluku o izvršavanju proračuna. Uz navedeno, Gradsko vijeće bi moralo donijeti barem još tri odluke (a možda i pet odluka), prije odluke o zaduženju izdavanjem obveznica i slanja zahtjeva Ministarstvu financija. Da zaključim, bale treba riješiti, građane riješiti zla i Brezje staviti u funkciju, ali na zakonit način i ne tako dobijemo "vrlo zanimljiv rezultat" i novi dug - zaključio je.
Nedugo nakon objave ovog komentara, odgovorio mu je varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok.
- Vjerane, svašta papir podnese. Upravo si ti na međustranačkom tražio da se stavi 80 milijuna kuna za Brezje kako ne bismo otkrivali koliko mislimo platiti! To je bila tvoja investicijska logika - napisao je Čehok.
- Ivane, ne dvojim da li među ekipom koja je osmislila bale i cijeli taj poduhvat postoji komunikacija koja je daleko od službene i javne, tako da se tu ništa ne može sakriti. Smatram da bale treba riješiti, da za to treba predvidjeti realnu poziciju u proračunu (nikakve stotine milijuna kuna), a investicijska studija će pokazati koji je način rješavanja, tehnički financijski i u svakom drugom pogledu, uključujući i instrumente financiranja. S obzirom da nisam profesionalni investitor, opet ću posuditi poruku Warrena Buffeta wannabe investitorima - ako si u rupi, za početak prestani kopati - odgovorio mu je Vjeran Strahonja.
- Ne znam kako se bale mogu osmisliti. A ni kako tko komunicira. A što se tiče grabe, neki su tak nisko da ni ne vide da su u rupi. Što se Brezja tiče, postoje studije rađene za poduzetničku zonu, predočene i aplicirane na EU fond. Postoji nekoliko studija obrade, nekoliko planova sanacije. Financijski izdaci su povoljniji modelom obveznica, to je čak i nekoliko luzera koji se sami sa sobom dopisuju sad jasno. Postoje i vještački nalazi vrijednosti Brezja kao i dokumentacija o cijeloj zoni. Ne znam što bi još trebali izraditi. Rizik? Jedini rizik je da bale ostanu, sve drugo su manji rizici - zaključio je (zasad) Čehok ovu raspravu.
