Afrička svinjska kuga (ASK) je zarazna virusna bolest domaćih, kao i divljih svinja.
Što lovci mogu poduzeti kako bi spriječili pojavu i širenje bolesti? Svaki slučaj uginuća ili promijenjenog ponašanja divlje svinje mora biti prijavljen nadležnoj veterinarskoj organizaciji kako bi se lešina dostavila u laboratorij i pretražila u svrhu isključivanja bolesti, upozorava Goran Kaniški, predsjednik Lovačkog saveza Varaždinske županije.
I to nije sve. U rizičnim i zaraženim područjima, kako dodaje, značajan rizik od daljnjeg širenja infekcije predstavljaju proizvodi od divljih svinja i trofeji pa su se svi lovci dužni pridržavati biosigurnosnih mjera, kao što je zbrinjavanje otpada odstrijeljenih divljih svinja na odgovarajući način te izbjegavanje kontakta s domaćim svinjama nakon lova.
Kako dolazi do zaraze?
- Divlje i domaće svinje mogu se međusobno zaraziti izravnim kontaktom, posebno putem krvi zaražene svinje. Svinje se mogu zaraziti i konzumiranjem nedovoljno termički obrađenih proizvoda od svinjskog mesa, strvina ili napoja. Do zaraze može doći i neizravno, putem zagađenog alata i opreme (odjeća, obuća, noževi, prijevozna sredstva i dr.). Stoga lovci ne smiju donositi u lovište meso, mesne proizvode, trofeje, opremu i druge materijale koji su mogli biti u kontaktu sa zaraženim svinjama, a trebaju se uvjeriti da su dobro očišćeni i dezinficirani odjeća, obuća i oprema (npr. noževi, prijevozna sredstva) koji mogu biti zagađeni krvlju divljih svinja, ukazuje Kaniški i napominje da zaražene svinje gube apetit i leže te brzo i iznenadno ugibaju.
Divlje i domaće svinje mogu se međusobno zaraziti izravnim kontaktom, posebno putem krvi zaražene svinje
- Širenje afričke svinjske kuge je složeno i varira ovisno o okolišu, vrsti sustava uzgoja svinja, prisutnosti ili odsutnosti specifičnih vektora krpelja, ljudskom ponašanju te prisutnosti ili odsutnosti divljih svinja. Virus afričke svinjske kuge se sekretom i ekskretom (mokraćom, izmetom, slinom, suzom, itd.) inficirane svinje izlučuje u okoliš tijekom inkubacije, trajanja infekcije pa sve do uginuća svinje. Virus se nalazi u nusproizvodima klanja, krvi, mesu i proizvodima od mesa, te okolišu gdje je životinja boravila i aktivan je i nakon 3 - 6 mjeseci. A ako je infekcija uzrokovana srednje ili slabo virulentnim sojevima virusa, svinja može preživjeti infekciju i ostati trajnim izlučivačem virusa, upozorava Kaniški.
Saznajte više o ASK-u
S obzirom na to da do danas nije zabilježen prijenos virusa afričke svinjske kuge na ljude, izravan kontakt ljudi sa zaraženim životinjama ne predstavlja opasnost za zdravlje ljudi, ali ljudi igraju ključnu ulogu u širenju bolesti. Primjerice, nepropisnim odlaganjem hrane koja sadrži virus afričke svinjske kuge, nošenjem cipela i odjeće ili korištenjem vozila koja su kontaminirana virusom afričke svinjske kuge.
Izravan kontakt ljudi sa zaraženim životinjama ne predstavlja opasnost za zdravlje ljudi, ali ljudi igraju ključnu ulogu u širenju bolesti
Radionice o afričkoj svinjskoj kugi za lovoovlaštenike 13. i 14. studenoga u Zelendvoru
Goran Kaniški poziva sve zainteresirane lovoovlaštenike na predavanja, odnosno radionice o afričkoj svinjskoj kugi 13. i 14. studenoga (ponedjeljak i utorak) u Zelendvoru s početkom u 15.30 sati. Radionice organizira Ministarstvo poljoprivrede u suradnji s Veterinarskim fakultetom, a uz podršku Lovačkog saveza Varaždinske županije.
