- Naša struka se suočava s jako puno izazova. Radimo s korisnicima koji su u potrebi i koji su često u vrlo teškim situacijama. Rad s njima je i najteži, a čest je i problem izostanka suradnje s drugim resorima, koji ne razumiju da mi ne možemo sve odraditi sami te da nam treba i njihova pomoć - napomenula je predsjednica Udruge socijalnih radnika Varaždinske županije Ivančica Koren na regionalnom simpoziju socijalnih radnika, održanom 15. ožujka u Varaždinu.
Socijalni radnici često su na meti kritika javnosti, osobito nakon tragičnih događaja kakav se nedavno dogodio u Pagu, kada je otac bacio svoje četvero djece s balkona. Struka se solidarizirala s kolegama iz nadležnog Centra za socijalnu skrb u Zadru, no često ukazuju na greške u sustavu i mogućnosti poboljšanja.
- Na prvom mjestu je zapošljavanje stručnjaka u centrima za socijalnu skrb i poboljšanje uvjeta za rad, jer često nas po nekoliko radi u jednom uredu pa je rad nemoguć. Rad nam otežavaju i česte izmjene zakona kojima se moramo prilagođavati. Smatram da bi socijalni rad trebalo uskladiti i reformirati u skladu s društvenim promjenama kako bi nam se olakšao rad i kako socijalni rad više ne bi bio na margini društva - kazala je Koren.
Na simpoziju čija je glavna tema bila "Promicanje važnosti ljudskih odnosa" govorilo se o kvaliteti suradnje među stručnjacima kao pretpostavci suradnje s građanima i korisnicima socijalnih usluga, te o izazovima suradnje među profesijama u pružanju socijalnih usluga. Kako je istaknuto, različite profesije nerijetko rade s istim korisnicima, ali prečesto bez dovoljno koordinacije i poznavanja specifičnih procedura ili profesionalnih specifičnosti.
- Želimo naglasiti važnost međuresorne suradnje i ministarstvu poslati poruku da sve promjene kreću od vrha, a ne od nas, neposrednih izvršitelja - istaknula je Koren.
Na stanje u sustavu socijalnog rada i afere koje ga potresaju osvrnuo se i prof.dr. sc. Nino Žganec, predstojnik Studijskog centra socijalnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu.
- Živimo u svijetu koji je prilično složen, međuljudski odnosi su se dosta zakomplicirali, a situacija u društvu se reflektira i na posao socijalnih radnika. Naime, stopa siromaštva u Hrvatskoj prilično je visoka, podigli su se standardi zaštite ljudskih prava, stoga i socijalni radnici imaju puno više posla nego ranije. Bilo bi za očekivati i da su se uvjeti za rad socijalnih radnika poboljšali, no to nije slučaj, tako da smo svjedoci određenih propusta i afera koji se reflektiraju na cijelu profesiju u smislu neefikasnosti, nedovoljne organiziranosti... To je djelomično točno, ali je djelomično i pod utjecajem toga da niti nema dovoljno ljudi niti su im uvjeti rada zadovoljavajući. Aktualna afera vezano uz Centar za socijalnu skrb Zadar i događaj na Pagu, koji je apsolutno izvan mogućnosti kontrole bilo koje službe, bilo policije ili socijalnog rada, stavila je u središte interesa javnosti socijalni rad, po mojem mišljenju nepravedno, jer su socijalni radnici jedna od karika u lancu pomaganja. I u samim centrima se uvijek radi timski, tu su i psiholozi, pravnici i druge profesije, ali ovaj udar prema profesiji je izazvao revolt stručnjaka diljem Hrvatske. Mislim da je potrebno učinti toliko nužne promjene u sustavu socijalne skrbi koji je prepun izazova - istaknuo je Žganec.
Kazao je da upravo zbog toga važna suradnja s policijom, sustavom obrazovanja i obitelji.
- Socijalni rad i socijalni radnici su jedna karika u lancu prevencije i kurative te svega što se događa u zaštiti osobito ranjivih skupina. Socijalni radnici su upućeni na sustav obrazovanja, zdravstva, policije, pravosuđa, itd. i bez dobre suradnje, bez integriranih socijalnih usluga u lokalnoj zajednici, velika je vjerojatnost da će doći do propusta ili greške, zato smo okupili ovdje predstavnike svih tih sektora da vidimo što treba unaprijediti - rekao je Žganec.
O suradnji policije i Centra za socijalnu skrb govorila je Tatjana Novak, policijska službenica za prevenciju Policijske uprave varaždinske.
- Policijska uprava varaždinska dobro surađuje s Centrom za socijalnu skrb u Varaždinu kroz redovne policijske aktivnosti, znači kroz represiju, svakodnevno se kontaktira Centar, a kroz preventivne aktivnosti naravno tražimo podršku. Stoga smo prilikom planiranja i realiziranja naših najvećih preventivnih programa uključili i Centar za socijalnu skrb. Dobre suradnje nikad nije previše, treba svakodnevno kontaktirati, razmjenjivati mišljenja i iskustva, gledati da se pomogne rizičnim skupinama, odnosno žrtvama, da informacije budu pravodobne i da se razvija osjećaj zajednice koja brine - napomenula je Novak.
Među predavanjima na simpoziju bilo je i ono Antonije Maltar, ravnateljice Centra za socijalnu skrb Novi Marof, pod nazivom "Važnost međuljudskih odnosa - profesionalna vrijednost u socijalnom radu".
- Rekla bih da su međuljudski odnosi na prvom mjestu u našem radu. Oni su istaknuti kao vrijednost u etičkom kodeksu socijalnog rada, jer bez dobrih međuljudskih odnosa, suradnje i povjerenja nije moguće ni kvalitetno obaviti posao. Međuljudski odnosi su važni prvo u kolektivu, među suradnicima, te za suradnju sa stručnjacima iz drugih resora, a osobito su važni u radu s korisnicima, jer da bismo uopće potaknuli korisnike na pozitivnu promjenu, nužno je da s njima izgradimo odnos povjerenja. Znamo da se kod primjene bilo kakvog pritiska najčešće nailazi na otpor, a jedino kroz dobar odnos, odnos povjerenja, uvažavanja, ohrabrivanja, podrške... možemo očekivati da će se ta pozitivna promjena i dogoditi - naglasila je Maltar.
Osvrnula se i na nove izazove koji dolaze s promjenama u društvu.
- Socijalni rad je uvijek povezan s društvenim odnosima te se prema njima mora prilagođavati, izgrađivati i razvijati kako bi odgovorio na društvene promjene koje ti društveni odnosi nose. S obzirom na to da možemo reći da je društvo danas puno složenije, zahtjevnije i da ima puno veća očekivanja u smislu kvalitete rada i zaštite ljudskih prava, onda i socijalni rad u svemu tome ima sasvim drugačiju ulogu. Naravno da mi moramo vrlo dobro paziti da ne povrijedimo ljudska prava i zakonske okvire u kojima djelujemo, i da odgovorimo na sve potrebe i teškoće koje ljudi imaju, ovisno o složenim ekonomskim prilikama, o promjenama koje nosi drugačiji način života u obitelji, teškoće koje ljudi imaju vezano uz odrastanje, razvoj mladih osoba, i svih ostalih korisnika s kojima se bavimo - napomenula je Maltar.
Osvrnula se i na najosjetljivije područje u radu socijalnih radnika.
- To je svakako područje obiteljsko-pravne zaštite, i što se tiče partnerskih odnosa, roditeljskih odnosa ili zaštite dobrobiti djece. Riječ je o vrlo zahtjevnom području gdje je velika odgovornost i vrlo je teško donijeti odluku koja će biti dobra, korisna i u interesu djeteta za njegov budući život. Tu su, naravno, i problemi odrastanja, odnosno problemi mladih, s obzirom na sve rizike koji su sve prisutniji, kao što su vrlo velika konzumacija alkoholnih pića, sve dostupnija sredstva ovisnosti i brojni drugi rizici - istaknula je Maltar.
Simpozij je održan u povodu Svjetskog dana socijalnog rada, koji se ove godine obilježava 19. ožujka, a organizirala ga je Udruga socijalnih radnika Varaždinske županije u suradnji s udrugama socijalnih radnika iz Međimurske, Koprivničko-križevačke i Krapinsko-zagorske županije.
