Smije li u javnost izaći ne samo podatak o količini alkohola u krvi varaždinskog župana Anđelka Stričaka, utvrđenoj nakon incidenta na terasi kafića Strauss 24. rujna, nego i njegov cjelokupan nalaz u kojem su, doduše, zamućeni ostali brojevi osim 2,02 promila? To je pitanje važnije od alkoholiziranosti župana, koji nikada nije negirao da je pio nakon otvorenja Varaždinskih baroknih večeri, ali nije nikoga napao, kako je utvrđeno kriminalističkim istraživanjem, već je on bio napadnut i pri tome ozlijeđen.
Kako bi mu sanirali ozljedu zadobivenu zbog toga što je udaren čašom u čelo, Stričak je dovezen u bolnicu. U tom trenutku, osim što je župan, postaje i pacijent. A propisi jasno vele da svi podaci, koje liječnik ili drugi zdravstveni djelatnik saznaju o pacijentu koji mu se obrati za pomoć, moraju se čuvati kao liječnička tajna koju se može otkriti, ako posebnim zakonom nije drugačije propisano, samo uz odobrenje pacijenta. Liječničkom tajnom zaštićeni svi podaci iz medicinske dokumentacije pacijenta i liječnik je dužan te podatke čuvati i učiniti ih nedostupnim trećim osobama
Štoviše, zdravstveni djelatnici su dužni, prema Zakonu o podacima i informacijama u zdravstvu, čuvati povjerljivost podataka iz zdravstvene dokumentacije pacijenta i nakon prestanka dužnosti ili radnog odnosa temeljem kojega su imali pravo pristupa tim podacima i informacijama. Za kršenje odredbi ovog zakona, predviđene su sankcije. Novčane, dok Kazneni zakon predviđa teže u čl 145, koji glasi:
Odvjetnik, javni bilježnik, zdravstveni radnik, psiholog, djelatnik ustanove socijalne skrbi, vjerski ispovjednik ili druga osoba koja neovlašteno otkrije podatak o osobnom ili obiteljskom životu koji joj je povjeren u obavljanju njezinog zvanja, kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.2)Nema kaznenog djela iz stavka 1. ovoga članka 
ako je otkrivanje tajne počinjeno u javnom interesu ili interesu druge osobe koji su pretežniji od interesa čuvanja tajne.
I to nije sve. Prema Zakonu o zaštiti prava pacijenata potonji „ima pravo na povjerljivost podataka koji se odnose na stanje njegova zdravlja sukladno propisima o čuvanju profesionalne tajne i zaštiti osobnih podataka“ te, slijedom toga, može zatražiti i naknadu štete ako se naruši njegova privatnost.
Sudeći prema objavljenoj preslici nalaza, koji je objavio Index, došlo je do neovlaštenog iznošenje medicinske dokumentacije u javnost i to predstavlja narušavanje prava župana kao pacijenta. Međutim, možda je javni interes pretežniji od tog njegovog prava? To bi mogao utvrditi sud, ukoliko se na odgovarajući način otvori pitanje kako je moguće da se u javnosti pojavi cjelokupan nalaz pacijenta, bio on i župan ili ne. A to ne bi trebalo zanimati samo Stričaka - kojem će građani, očigledno, suditi i zbog alkoholiziranosti na javnom mjestu, koja mu svakako ne služi na čast - već svakog tko je pacijent, zar ne?
