Sve je više istraživanja koja pokazuju da pandemija koronavirusa znatno utječe na mentalno zdravlje. Izolacija, stroge epidemiološke mjere, ograničavanje društvenih okupljanja, strah od bolesti, financijski problemi... izvor su stresa i, posljedično, zabrinutosti, ljutnje, bijesa, tuge, bespomoćnosti i frustracija, a raste i broj osoba s depresijom i anksioznošću.
Suočavanje sa stresom zbog utjecaja korona-krize može utjecati i na razvoj ovisnosti, pa tako i na povećanu konzumaciju alkohola.
Najviše kupovali alkohol
- Već preliminarna istraživanja ukazuju na to da pandemija Covida-19 ima jako veliki utjecaj na obitelji s kroničnom bolesti u koje spada alkoholna ovisnost. Povećana razina stresa koju nose posljedice zaključavanja ljudi i gospodarstva, strah od zaraze, infodemija i svi ostali oblici užasa i neizvjesnosti izazvani novom globalnom situacijom koju naše generacije nisu doživjele doprinosi povećanim zahtjevima na svakog od nas ponaosob. Sigurno je da će otprije emocionalno deprivirani i deranžirani pojedinci, npr. oni koji su bili ekscesivni pilci ili oni koji su primarno anksiozni ili depresivni, biti najviše pogođeni i za tu grupu ljudi bi trebalo posebno brinuti u budućnosti. Zanimljivo je i istraživanje o načinima pijenja alkoholnih pića i da li će se ono promijeniti radi pandemije. Sjećam se da je u većini zemalja u okruženju i diljem Europe glavni artikl koji su ljudi pokupovali bio toalet papir. Na našim društvenim mrežama našla sam podatak za Hrvatsku da su to bila alkoholna pića... - napomenula je mr.sc. Zemira Medved, dr.med., spec. psihijatrije, s užom specijalizacijom iz socijalne psihijatrije, ujedno i predsjednica Udruge zdravog življenja "Obiteljski klub" Varaždinske županije, koja okuplja apstinente od alkohola i članove njihovih obitelji.
Istaknula je da osobito rizičnu skupinu predstavljaju alkoholni ovisnici koji nisu liječeni, jer ne posjeduju mehanizme koje će koristiti u borbi protiv bolesti ni obiteljsku podršku, kao ni podršku zdravstvenog sustava, odnosno sustava civilnog društva koju čine klubovi liječenih alkoholičara, odnosno udruge.
Mentalno zdravlje – na čekanju
- Liječeni alkoholni ovisnici mogu koristiti mrežu podrške što ih čini manje vulnerabilnima za recidiv bolesti. Nakon krize koju sada proživljavamo, moći ćemo naknadno kao društvo uočavati sve vrste posljedica, slično kako smo nakon Domovinskog rata bili suočeni s posttraumatskim stresnim poremećajem koji su pratile sekundarno bolesti ovisnosti – rekla nam je dr. Medved, dodavši da je utjecaj pandemije na mentalno zdravlje pojedinca, obitelji i društvo u cjelini novi izazov za socijalnu psihijatriju.
Upozorila je da je situacija već sada zabrinjavajuća.
- Bojim se da se najteži scenarij već dešava. Mentalno zdravlje je kod opće populacije stavljeno na čekanje radi Covid-19 zdravstvene situacije i to kako na području preventive, tako i rehabilitacije. Obavljaju se hitni pregledi i liječenja hitnih stanja u psihijatriji i za sada je to - to. Najgora opcija je ta da će mnogi koji trebaju liječenje, bilo prvi, bilo n-ti put, teže moći ostvariti potrebno liječenje radi spomenutih poteškoća i ograničenja u ovoj krizi. Društvene i ekonomske promjene te problemi poput nezaposlenosti, siromaštva, osamljenosti i izolacije sigurno će doprinijeti pogoršanju zdravstvenog stanja pojedinaca, obitelji i posljedično društva u cjelini – ukazala je dr. Medved.
Više o ovoj temi pročitajte u novom broju Varaždinskih vijesti...
