- Željeli bismo da cjelodnevni boravak djece u osnovnim školama imaju sve općine i gradovi te pozivamo Županiju, koja je osnivač osnovnih škola, da hitno sazove sastanak svih gradonačelnika, načelnika i ravnatelja te da se od jeseni realizira taj program. Ne bismo željeli da se u to umiješa nekakvo parcijalno politikantstvo te da se na sastanke pozivaju samo pojedini ravnatelji, načelnici i gradonačelnici, kao da se nešto skriva "iza žita". Na tom bi sastanku trebalo precizirati u kojem smjeru želimo razvijati taj program, a mi u Lepoglavi to znamo, jer Lepoglava je grad projekata. Realizirali smo mnoge projekte i znam kako se to radi - rekao je zamjenik predsjednika županijske organizacije HNS-a i gradonačelnik Lepoglave Marijan Škvarić na današnjoj HNS-ovoj konferenciji za medije posvećenoj obrazovanju i pojasnio o čemu se radi.
"Tajni sastanci"
- Čuli smo da su neki sastanci u Županiji već održani, ali mene nitko nije zvao. Mi znamo kako se to radi, od anketa, izrade dobre analize i troškovnika, jer financiranje nije moguće bez dobre podloge u proračunu. Da bi od jeseni mogli to početi raditi, treba hitno sazvati sastanak. Ako se to ne dogodi, uputit ćemo zajednički dopis županu kojim tražimo hitni sastanak o ovoj temi - poručio je Škvarić.
- Za taj nam program treba prostor koji imamo, jer sve škole su u jednoj smjeni. Trebamo i nastavnike koji bi radili s djecom u cjelodnevnom boravku, a predlaže se da bi te nastavnike financirali gradovi i općine. Mi se s time ne slažemo, jer profesori i nastavnici su u ingerenciji Županije. Profesore ne možete uzeti iz redovnog nastavnog programa, već mora biti nanovo zaposlen, što je u redu jer je to barem 26 novih radnih mjesta, pogotovo u trenutku kad se ukidaju razredna odjeljenja i psotavlja se pitanje što s tim stručnim ljudima. Za njihovo zapošljavanje škola mora raspisati natječaj, školski odbor mora donijeti odluku o primanju u radni odnos i po kolektivnom ugovoru ti nastavnici imaju sva prava kao i ostali nastavnici - regres 1.250 kuna, božićnica 1.250 kuna, dar za djecu 500 kuna, a tu je naravno, i njihova bruto plaća. Za jednog nastavnika za grupu od maksimalno 28 učenika to je trošak od oko 100.000 kuna. Mislim da gradovi i općine to ne mogu provoditi, to mora provoditi Županija - istaknuo je Škvarić i napomenuo da je za oko 20 škola to trošak od dva milijuna kuna, što se ne može izvući iz, kako je rekao, siromašnih proračuna gradova i općina.
Ipak, smatra da gradovi i općine mogli pomoći u financiranju prehrane u cjelodnevnom boravku.
Financiranje prehrane
- Za projekt cjelodnevnog boravka treba osigurati i prehranu. Okvirna cijene kuhinje moći će biti oko 15 kuna, što će za 20 dana roditeljima biti mjesečni trošak od 300-350 kuna. Mogima to nije baš malo, i tu su Gradovi i Općine spremni sufinancirati i pomoći djeci i roditeljima. Preuzeli bismo financiranje 50 posto tih troškova i određenih potrebnih materijalno-tehničkih sredstava - rekao je Škvarić dodavši da Grad Lepoglava ove godine financira i trešnje u školama te tako uči djecu zdravoj prehrani, uključivši se u program Voće u školskim kuhinjama, s trešnjama iz domaćeg OPG-a.
- Ne želimo voće iz Španjolske ili drugih zemalja, nego s naših polja, jer imamo kvalitetne proizvode i tako pomažemo našim poljoprivrednicima. Grad ulaže oko 100.000 kuna van onoga što treba u sve te programe - napomenuo je lepoglavski gradonačelnik.
Pitanje financiranja programa cjelodnevnog programa treba što prije riješiti, smatra Škvarić.
- Lepoglava je to već isplanirala prošle godine te smo taj program uvrstili u proračun. Sastanak je potrebno što prije sazvati i održati kako bi oni koji to nisu predvidjeli u proračunu imali dovoljno vremena da do jesni naprave rebalans proračuna. Mislim da bi tih dva milijuna kuna potrebnih za ovaj program puno pametnije sa županijske razine bilo uložiti u ovaj temelj razvoja nego u ne baš čvrste temelje dvorca Šaulovec - rekao je Škvarić.
Dodao je da bi Županija, ako neka od općina zbog svog fiskalnog kapaciteta ne može pratiti provedbu tog programa, trebala "uskočiti" i u tom dijelu, kao i da se za to mogu koristiti europski fondovi.
- To se mora napraviti transparentno i javno za sve, a ne da se skrivamo - rekao je Škvarić, a na pitanje znači li to da Županija da projektu cjelodnevnog boravka radi bez njega i Grada Lepoglave, rekao je:
- Ne samo bez mene, ja ni ne znam tko je sve bio na tom sastanku, a u županiji ima 26 općina i gradova, i svi bismo trebali sudjelovati u tim sastancima - zaključio je Škvarić.
Nakon ukazivanja na problem financiranja troškova cjelodnevnog programa, na pitanje znači li to kako smatra da su gradovi i općine nepremni na preuzimanje osnivačkih prava nad školama, Škvarić je odgovorio:
- Itekako smo spremni za prebacivanje osnivačkih prava nad školama na gradove i općine. Mislim da bi u nekom budućem sustavu uređenja osnovne škole trebala preuzeti lokalna uprava, srednje obrazovanje regionalna uprava, a visoko obrazovanje bi trebalo biti na nacionalnoj razini. To bi bilo najbolje, jer riječ je o školama na našem teritoriju i našoj djeci, stoga imamo najveći interes da neposredno i brzo ulažemo u njihov razvoj. Da smo čekali druge, lepoglavske bi škole danas bile bez polovice stvari koje smo napravili. No, da bi se to realiziralo, potrebna je dobra organizacija i priprema. Ne mogu se osnivačka prava dati gradu ili općini, a da ne znamo kolika su decentralizirana sredstva. Ne može to biti teret na lokalnoj samoupravi, država mora pokriti realne troškove - materijalno-tehničke uvjete rada i plaće nastavnika, a na nama je da osiguramo prijevoz učenika i vannastavni program - zaključio je Škvarić.
Premale upisne kvote
Igor Klopotan, predsjednik Interesnog odbora za znanost i obrazovanje županijske organizacije HNS-a, osvrnuo se na prošlotjedni HNS-ov okrugli stol o budućnosti obrazovanja.
- Sretni smo što smo na okruglom stolu s ministricom Divjak u Varaždinu uspjeli okupiti najveće stručnjake s područja obrazovanja. Rasprava je rezultirala s nekoliko zaključaka, među ostalim, da Varaždinska, Međimurska i Krapinsko-Zagorska županija imaju premale upisne kvote na fakultete. Po jednom mjestu za redovni studij ima oko 4-6 prijava na svim fakultetima na sjeveru Hrvatske, što znači da svega 20 posto naše djece može upisati željeni studijski program. Predložili smo da se povećaju kvote, a za to je preduvjet značajnije ulaganje u infrastrukturu - kampus FOI-ja, Sveučilišta Sjever, ulaganja u Krapinsko-zagorskoj županiji, a u Međimurju je to već krenula preko EU fondova - rekao je Klopotan i dodao da HNS radi na snažnijem povezivanju lokalne samouprave, gospodarstva i obrazovanja, što bi mogli predstaviti na jesen.
- Potrebe tržišta rada su velike i smatramo da se i poslodavci moraju uključiti u projekte lokalne samouprave i obrazovanja - zaključio je Klopotan.
