Kako je itinu došlo do postavljanja kontroverznih skulptura mag. art. Nikole Šanjeka, koje bivši varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok i dio javnosti vidi pravim umjetničkim djelom, a drugi tek vrtnim „patuljcima“ s kapucama, neprimjerenim javnom prostoru, kako i onome što bi trebale simbolizirati?
Inicijativa za postavljanje skulptura redovnika potekla je od Šanjeka, akademskog kipara školovanog u Beću, još krajem 2019. godine, odnosno početkom 2020. godine.
O tome svjedoči, uz ostalo, njegov dopis Gradu Varaždinu u kojem traži termin za sastanak na „temu završetka skulpturalno atraktivnog dijela Kapucinskog trga“, ukazujući da je već izradio spomenike „časnim sestrama, bl. Stepincu, Merzu na katedrali…“, a posebice da mu je „jednom preuzvišeni biskup rekao da fale Kapucini.. da korektno bude i prema njima“.
-Postoje mogućnosti. Ovo može biti vrlo atraktivno!, naglašava u dopisu Šanjek.
Njegova zamisao o skulpturi Crkveni redovi u Varaždinu pala je u Gradu Varaždinu na plodno tlo.
Dobio je termin za sastanak 13. veljače, što ga je obradovalo, kao i „braću kapucine koji u oduševljeni radosnim vijestima da se prihvaća inicijativa postavljanja skulpturalno atraktivnog dijela Kapucinskog trga“, koju su „spremni pripomoći“ te su „već zatražili fotografije za odluku u provincijalu“.
Da će Šanjek, koji živi i radi u Austriji, opet nešto raditi u Varaždinu, prvi je javnost izvijestio tadašnji varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok 17. veljače prošle godine.
Ali ne svu javnost, već samo svoje prijatelje na društvenoj mreži Facebook. Razumljivo, jer je prvo nije predstavio Šanjekovu ideju o skulpturama redovničkih redova, već samo svoju bistu, koju mu je napravio, i to s kapuljačom i drugim karakteristikama kakve danas ima najveća od tri skulpture u parku. Jedino u čemu je bitna razlika je nos. Naime, tadašnja verzija glave najvišeg redovnika bila je na dlaku ista Čehoku, dok je današnja nešto drukčija jer je Šanjek naknadno tesao nos. Zašto, nije razjasnio.
Tri dana kasnije, 20 veljače prošle godine, Čehok na istom mjestu otkriva da se Šanjek ne bavi smo njegovim likom i djelom, nego predlaže novu javnu skulpturu, posvetu svim franjevcima i kapucinima. Uz objavu, stoji i fotografija makete s pet redovnika.
A ni mjesec dana kasnije, odnosno u dopisu od 9. ožujka 2020 već se navodi da je prihvaćen „predstavljeni projekt skulpture Kapucina i Franjevaca po predloženom modelu“.
Tek nakon toga tadašnja zamjenica gradonačelnika Sandra Malenica traži cijene skulptura, i to za njih tri i pet, kako u kamenu, tako i bronci.
Šanjak s tim u vezi naglašava da su kod plaćanja vrlo fleksibilni, odnosno da je moguće platiti i na dvije rate. Razumljiva je fleksibilnost kod plaćanja, jer bi cijena samo jedne skulpture u bronci iznosila skoro 150 tisuća kuna. To proizlazi iz dopisa u kojem se spominje i famozna škrebica koja se danas nalazi na boku najviše redovnika.
Nakon što su projekt prigrlila gradska vlast, lako je prošao i na Povjerenstvu za postavljanje javnih skulptura na javnim površinama u vlasništvu Grada Varaždina. Dvojbi je bilo samo oko lokacije: blizina Biskupijskog ordinarijata ili park Ivana Pavla II, koji je na kraju prevagnuo…
S obzirom na to, a posebice odnos snaga u prošlom sazivu Gradskog vijeća, Šanjekov projekt lako je prošao bez ikakvih pitanja. I tako bi vjerojatno ostalo da se nije pojavilo nezadovoljstvo s onim što se na kraju postavilo…
(opširnije u tjedniku)
